Svjetske različitosti religija, jezika, kultura, etničke i druge pripadnosti ne bi trebale biti povod za sukobe, već bogatstvo koje obogaćuje sve nas. Tolerancija podrazumijeva poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje različitosti u svjetskim kulturama kao i forme izražavanja, volju prihvaćanja i uvažavanja različitosti, neovisno o političkom uvjerenju, vjerskim, dobnim, rasnim ili spolnim razlikama

Međunarodni dan tolerancije se svake godine obilježava 16. studenoga od 1996. godine, kad je Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala sve svoje članice UN-a na obilježavanje dana poštovanja i uvažavanja drugačijih, u skladu s Deklaracijom o načelima tolerancije UNESCO-a iz 1995. godine koja definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već i pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države.

Tolerancija se Deklaracijom definira i kao instrument koji je prihvaćen prije više od 50 godina i naglašava potrebu za stvaranjem zakonskih okvira koji bi trebali jamčiti jednakost postupanja prema pojedincima i izjednačavanje mogućnosti društvenih skupina i pojedinih osoba u društvu u svim životnim aspektima poput zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i dr.

Diskriminacija i marginalizacija, uz nepravičnost i nasilje, najčešći su oblici netolerancije. Obrazovanje mladih za toleranciju trebalo bi težiti suzbijanju utjecaja na razvoj straha i isključenosti kao i pomoći mladim osobama u razvijanju kapaciteta za neovisne procjene, kritičko razmišljanje i etično prosuđivanje, a sve u svrhu sprečavanja netolerancije.

Obilježavanjem Međunarodnog dana tolerancije ukazuje se i na postojanje međunarodnih dokumenata iz područja ljudskih prava (sporazume, konvencije i deklaracije). Suzbijanje netolerancije se postiže zakonskim rješenjima, edukacijom, pristupom informacijama, razvojem osobne svjesnosti te rješavanjem problema u lokalnim zajednicama koje se temelje na principima tolerancije.