Sudovi trebaju strože kažnjavati rodno uvjetovano nasilje i praksu preblagih kazni za silovatelje i ostale nasilnike nad ženama treba što prije promijeniti, upozorile su ženske udruge u povodu nedavnog slučaja nepravomoćne presude za silovanje

Ovog tjedna završeno je javno savjetovanje o novom paketu zakona koje je Vlada predložila u cilju snažnije zakonske zaštite žena od rodno uvjetovanog nasilja.

Istovremeno, nedavna presuda u slučaju silovanja 14-godišnjakinje u Splitu, podsjetila je da u sustavu zaštite žena već odavno postoji još veća boljka - a to je kažnjavanje počinitelja na sudu. 

Prema nepravomoćnog sudskom epilogu za bludničenje i silovanje 14-godišnjakine u Splitu, sud je silovatelja kaznio na godinu i pol dana maloljetničkog zatvora, dok je njegovom vršnjaku, za kazneno djelo bludničenja, dosudio tek uvjetnu kaznu. 

Iz udruge B.a.B.e. poručuju da je tu nedvojbeno riječ o preblagoj kazni, koja žrtvi šalje poruku da nije zaštićena. A da sama kazna ne odvraća od činjenja takvih nedjela ni tog, niti potencijalne druge počinitelje. 

"Da smo znale za kaznu i trajanje, ne bismo ih prijavile"

Ženska soba, koja već godinama pruža direktnu pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja, kaže da je praksa preblagog kažnjavanja evidentna i iz njihovog iskustva u drugim slučajevima.  

“Od žrtava često čujemo već gotovo poslovičnu rečenicu - da su znale koliko će to trajati i koliku kaznu će dobiti počinitelj, nikada to ne bi ni prijavljivale. Druga najčešća rečenica je – je li moguće da će počinitelj dobiti manje godina zatvorske kazne, od broja godina seksualnog zlostavljanja koje su preživjele”, navode iz Ženske sobe. 

Iskustva potvrđuje i statistika. U analizi pravomoćnih kaznenih presuda nasilja prema ženama od 2012. do 2016., pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uočila je da su počinitelji nasilja dobili bezuvjetne zatvorske kazne tek u 10 posto slučajeva. 

A kada je riječ o zatvorskim kaznama za nedjela protiv spolne slobode žena, počinitelji su pretežito osuđivani na zatvorsku kaznu čije je trajanje u donjoj trećini zakonski propisanog okvira.   

Rad za opće dobro i dvojici silovatelja djece

Kažnjavanje nije strože niti kada je riječ o seksualnim deliktima prema djeci.

Nešto recentniji podaci Uprave za zatvorski sustav i probaciju MPU-a, navela je pravobraniteljica za djecu, kažu da je tijekom 2022. kazna zatvora počiniteljima seksualnih delikata na štetu djece zamijenjena radom za opće dobro u 46 slučajeva, među ostalim, i za dva slučaja silovanja djeteta. 

Radom za opće dobro umjesto zatvorom kažnjeni su i dvoje počinitelja spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, 15 iskorištavatelja djece za pornografiju, te 16 počinitelja kaznenog djela spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina.

Od 164 počinitelja tih delikata koji su tijekom 2022. bili u zatvoru, njih gotovo 70 posto, izdržavalo je izrečenu kaznu zatvora do pet godina. Zabrinjava i činjenica da je među zatvorenicima bilo 28 posto recidivista, odnosno onih koji su već otprije bili osuđeni za takve delikte. 

Treba promijeniti praksu kažnjavanja

Da promjena zakona, koja je u posljednje vrijeme išla u smjeru pooštravanja kazni, nije jedino rješenje za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, već godinama upozoravaju i pravobraniteljica, i ženske udruge. 

“Ono što je vidljivo proteklih godina je da se zakoni svakako mogu izmijeniti. Ali samo izmjene zakona nisu rješenje”, kažu iz Ženske sobe i ocjenjuju da Hrvatska ima lošu praksu kažnjavanja. 

Kazne, čije je trajanje zakonom propisano u nekom rasponu, od minimalne do maksimalne, određuju sudovi za svaki konkretan slučaj. No, prema ocjeni Ženske sobe, žrtva je vrlo u rijetko u fokusu samih sudaca. 

“ Sudovi (...) ocjenjuju sve okolnosti za izbor i visinu kazne. Ono što u tome uvijek izostaje je – žrtva, posljedice koje je pretrpjela, šteta koja je njoj nanesena i općenito uzimanje u obzir što je ta konkretna osoba preživjela i s čime mora živjeti do kraja života”, kažu.   

Kada žrtve ne bi bile izostavljene, ne bi mogli govoriti da je 1,5 godina (ili i još apsurdnije – alternativne sankcije u vidu uvjetne osude ili rada za opće dobro) primjerena kazna za počinjenje ovakvog kazenog djela, kažu iz Ženske sobe. 

Nedovoljna edukacija sudaca

Na problem preblagog kažnjavanja upozorava i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Višnja Ljubičić već godinama zagovora da se počinitelji nasilja kažnjavaju maksimalnim zakonskim kaznama, kako bi se poslala snažnija poruka o nultoj toleranciji na nasilje.  

Razlog loše prakse kažnjavanja, prema ocjeni Ljubičić, stoji u nedovoljnoj edukaciji sudaca i državnih odvjetnika, a dodaje da se zbog nedovoljnog povjerenja u tvrdnje žrtava te zbog mitova i stereotipa od kojih pati dio pravosuđa u Hrvatskoj, mnoge prijave odbace ili na sudu završe u korist počinitelja. 

Ljubičić ističe kako je u tim okolnostima, teško za očekivati da će pooštravanje zakonskih sankcija dovesti do rješenja za ključan i često zanemarivanog problema preblagog kažnjavanja počinitelja na sudovima.

I šef Vrhovnog suda kaže da su kazne preblage

Kažnjavanjem nasilja prema ženama nezadovoljan je i predsjednik Vrhovnog suda, u čijoj je nadležnosti ujednačavanje sudske prakse. Radovan Dobronić u više je javnih istupa ocijenio da su kazne za počinitelje preblage. 

“Činjenica je da je sigurnost žena u ozbiljnom stupnju ugrožena i da zahtijeva hitnu reakciju sustava”, poručio je i u nedavnom priopćenju. 

Iako uz napomenu da će sveobuhvatna i temeljita promjena sudske prakse, naročito u dijelu izricanja kazni, biti dugačak proces, najavio je kako će Vrhovni sud pokrenuti kontrole odluka u slučajevima nasilja prema ženama. Suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda, najavio je, detaljno će se analizirati presude nižih sudova i ukazati na greške u njima. 

S Vrhovnog suda nisu željeli detaljnije govoriti o najavljenoj “reformi” kažnjavanja nasilja prema ženama.

Također, upitno je kako planiraju ostvariti tu - za ženske udruge pozitivnu i dobrodošlu najavu, kada je iz javne svađe samog Dobronića i njegovih kolega, postalo jasno da ne gledaju jednako na rodno uvjetovano nasilje. 

Suci koji su protive uvođenju femicida 

Najava Dobronića o kontrolama presuda nižih sudova došla je u priopćenju u kojem se on službeno usprotivio stavovima svojih kolega s Kaznenog odjela oko uvođenja femicida. 

Suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda, razmatrajući prijedloge izmjena Kaznenog zakona, zaključili su da je uvođenje femicida neprihvatljivo jer “ne postoje znanstveno-stručni razlozi za njegovo uvođenje”, a smatraju i da je ta odredba ujedno diskriminirajuća. 

"Izdvajanjem ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veća vrijednost od života muškarca", naveli su u u zaključku u kojem su izrazili su neslaganje i s drugim predloženima odredbama. Poput prijedloga o nezastarijevanju teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. 

Dobronić je na takvu argumentaciju odgovorio javnom opaskom da je analiza sudaca, u kojoj su se pozvali na Ustav i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, nepotpuna, jer su suštinski zaboravili na odredbe Istanbulske konvencije, koju je Hrvatska ratificirala u cilju sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.