mijenjati i praksu i zakone
Sudovi trebaju strože kažnjavati rodno uvjetovano nasilje
Sudovi trebaju strože kažnjavati rodno uvjetovano nasilje i praksu preblagih kazni za silovatelje i ostale nasilnike nad ženama treba što prije promijeniti, upozorile su ženske udruge u povodu nedavnog slučaja nepravomoćne presude za silovanje
Ovog tjedna završeno je javno savjetovanje o novom paketu zakona koje je Vlada predložila u cilju snažnije zakonske zaštite žena od rodno uvjetovanog nasilja.
Istovremeno, nedavna presuda u slučaju silovanja 14-godišnjakinje u Splitu, podsjetila je da u sustavu zaštite žena već odavno postoji još veća boljka - a to je kažnjavanje počinitelja na sudu.
Prema nepravomoćnog sudskom epilogu za bludničenje i silovanje 14-godišnjakine u Splitu, sud je silovatelja kaznio na godinu i pol dana maloljetničkog zatvora, dok je njegovom vršnjaku, za kazneno djelo bludničenja, dosudio tek uvjetnu kaznu.
Iz udruge B.a.B.e. poručuju da je tu nedvojbeno riječ o preblagoj kazni, koja žrtvi šalje poruku da nije zaštićena. A da sama kazna ne odvraća od činjenja takvih nedjela ni tog, niti potencijalne druge počinitelje.
"Da smo znale za kaznu i trajanje, ne bismo ih prijavile"
Ženska soba, koja već godinama pruža direktnu pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja, kaže da je praksa preblagog kažnjavanja evidentna i iz njihovog iskustva u drugim slučajevima.
“Od žrtava često čujemo već gotovo poslovičnu rečenicu - da su znale koliko će to trajati i koliku kaznu će dobiti počinitelj, nikada to ne bi ni prijavljivale. Druga najčešća rečenica je – je li moguće da će počinitelj dobiti manje godina zatvorske kazne, od broja godina seksualnog zlostavljanja koje su preživjele”, navode iz Ženske sobe.
Iskustva potvrđuje i statistika. U analizi pravomoćnih kaznenih presuda nasilja prema ženama od 2012. do 2016., pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uočila je da su počinitelji nasilja dobili bezuvjetne zatvorske kazne tek u 10 posto slučajeva.
A kada je riječ o zatvorskim kaznama za nedjela protiv spolne slobode žena, počinitelji su pretežito osuđivani na zatvorsku kaznu čije je trajanje u donjoj trećini zakonski propisanog okvira.
Rad za opće dobro i dvojici silovatelja djece
Kažnjavanje nije strože niti kada je riječ o seksualnim deliktima prema djeci.
Nešto recentniji podaci Uprave za zatvorski sustav i probaciju MPU-a, navela je pravobraniteljica za djecu, kažu da je tijekom 2022. kazna zatvora počiniteljima seksualnih delikata na štetu djece zamijenjena radom za opće dobro u 46 slučajeva, među ostalim, i za dva slučaja silovanja djeteta.
Radom za opće dobro umjesto zatvorom kažnjeni su i dvoje počinitelja spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, 15 iskorištavatelja djece za pornografiju, te 16 počinitelja kaznenog djela spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina.
Od 164 počinitelja tih delikata koji su tijekom 2022. bili u zatvoru, njih gotovo 70 posto, izdržavalo je izrečenu kaznu zatvora do pet godina. Zabrinjava i činjenica da je među zatvorenicima bilo 28 posto recidivista, odnosno onih koji su već otprije bili osuđeni za takve delikte.
Treba promijeniti praksu kažnjavanja
Da promjena zakona, koja je u posljednje vrijeme išla u smjeru pooštravanja kazni, nije jedino rješenje za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, već godinama upozoravaju i pravobraniteljica, i ženske udruge.
“Ono što je vidljivo proteklih godina je da se zakoni svakako mogu izmijeniti. Ali samo izmjene zakona nisu rješenje”, kažu iz Ženske sobe i ocjenjuju da Hrvatska ima lošu praksu kažnjavanja.
Kazne, čije je trajanje zakonom propisano u nekom rasponu, od minimalne do maksimalne, određuju sudovi za svaki konkretan slučaj. No, prema ocjeni Ženske sobe, žrtva je vrlo u rijetko u fokusu samih sudaca.
“ Sudovi (...) ocjenjuju sve okolnosti za izbor i visinu kazne. Ono što u tome uvijek izostaje je – žrtva, posljedice koje je pretrpjela, šteta koja je njoj nanesena i općenito uzimanje u obzir što je ta konkretna osoba preživjela i s čime mora živjeti do kraja života”, kažu.
Kada žrtve ne bi bile izostavljene, ne bi mogli govoriti da je 1,5 godina (ili i još apsurdnije – alternativne sankcije u vidu uvjetne osude ili rada za opće dobro) primjerena kazna za počinjenje ovakvog kazenog djela, kažu iz Ženske sobe.
Nedovoljna edukacija sudaca
Na problem preblagog kažnjavanja upozorava i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Višnja Ljubičić već godinama zagovora da se počinitelji nasilja kažnjavaju maksimalnim zakonskim kaznama, kako bi se poslala snažnija poruka o nultoj toleranciji na nasilje.
Razlog loše prakse kažnjavanja, prema ocjeni Ljubičić, stoji u nedovoljnoj edukaciji sudaca i državnih odvjetnika, a dodaje da se zbog nedovoljnog povjerenja u tvrdnje žrtava te zbog mitova i stereotipa od kojih pati dio pravosuđa u Hrvatskoj, mnoge prijave odbace ili na sudu završe u korist počinitelja.
Ljubičić ističe kako je u tim okolnostima, teško za očekivati da će pooštravanje zakonskih sankcija dovesti do rješenja za ključan i često zanemarivanog problema preblagog kažnjavanja počinitelja na sudovima.
I šef Vrhovnog suda kaže da su kazne preblage
Kažnjavanjem nasilja prema ženama nezadovoljan je i predsjednik Vrhovnog suda, u čijoj je nadležnosti ujednačavanje sudske prakse. Radovan Dobronić u više je javnih istupa ocijenio da su kazne za počinitelje preblage.
“Činjenica je da je sigurnost žena u ozbiljnom stupnju ugrožena i da zahtijeva hitnu reakciju sustava”, poručio je i u nedavnom priopćenju.
Iako uz napomenu da će sveobuhvatna i temeljita promjena sudske prakse, naročito u dijelu izricanja kazni, biti dugačak proces, najavio je kako će Vrhovni sud pokrenuti kontrole odluka u slučajevima nasilja prema ženama. Suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda, najavio je, detaljno će se analizirati presude nižih sudova i ukazati na greške u njima.
S Vrhovnog suda nisu željeli detaljnije govoriti o najavljenoj “reformi” kažnjavanja nasilja prema ženama.
Također, upitno je kako planiraju ostvariti tu - za ženske udruge pozitivnu i dobrodošlu najavu, kada je iz javne svađe samog Dobronića i njegovih kolega, postalo jasno da ne gledaju jednako na rodno uvjetovano nasilje.
Suci koji su protive uvođenju femicida
Najava Dobronića o kontrolama presuda nižih sudova došla je u priopćenju u kojem se on službeno usprotivio stavovima svojih kolega s Kaznenog odjela oko uvođenja femicida.
Suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda, razmatrajući prijedloge izmjena Kaznenog zakona, zaključili su da je uvođenje femicida neprihvatljivo jer “ne postoje znanstveno-stručni razlozi za njegovo uvođenje”, a smatraju i da je ta odredba ujedno diskriminirajuća.
"Izdvajanjem ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veća vrijednost od života muškarca", naveli su u u zaključku u kojem su izrazili su neslaganje i s drugim predloženima odredbama. Poput prijedloga o nezastarijevanju teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Dobronić je na takvu argumentaciju odgovorio javnom opaskom da je analiza sudaca, u kojoj su se pozvali na Ustav i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, nepotpuna, jer su suštinski zaboravili na odredbe Istanbulske konvencije, koju je Hrvatska ratificirala u cilju sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Izdvojeno
-
U posljednja tri dana u Policijskoj postaji Zadar zaprimljene su dvije kaznene prijave oštećenih osoba koje su putem lažne SMS poruke na mobitel zaprimili obavijest da im je obustavljena dostava naručenih paketa zbog nepotpune adrese dostave i da preko zaprimljene poveznice internetskog preglednika potvrde svoju adresu kako bi se pošiljka mogla isporučiti.
-
U Centru Tara, Varaždinska 12, Zadar u petak 4.10. od 17:30 do 21:30 održati radionica ""OD VIZIJE DO BOGATSTVA: RAD KOJI STVARA BLAGOSTANJE" u okviru programa Samorealizacije, koju će voditi Mateja Tomšič Petrovski - Akengen, s kojom u Centru Tara surađujemo već 13 godina.
-
Pretražite li sintagmu "rak i prehrana" na internetu, dobit ćete stranice i stranice informacija koje mogu, ali i ne moraju biti medicinski točne. Nažalost, dezinformacije mogu dovesti do nepotrebnih i ponekad štetnih promjena u prehrani, što može utjecati na vaše zdravlje.
-
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je kao neutemeljene odbacio navode da će doći do odgode uvođenja obveznog vojnog roka, a poručio je i kako nema razloga za "žurnom sjednicom" Vijeća za obranu na tu temu, što je u dopisu koji mu je poslao, predložio predsjednik RH Zoran Milanović.
Reci što misliš!