Dana 10. listopada u svijetu se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Tim povodom u TOPCAST TOP RADIJA došao je psihijatar i psihoanalitičar Hrvoje Handl koji je voditelju Kruni Belku govorio o najčešćim mentalnim poremećajima današnjice, priznanju mentalnih problema, depresiji

U osnovi ljudi postaju depresivni, istaknuo je doktor, kada imaju neki osjećaj s kojim se teško nose te dodao: „To čak ne moraju biti ni negativni osjećaji. Ljudi mogu biti depresivni jer se ne mogu nositi s uspjehom, sa svojom uspješnošću..“  Osvrnuo se i na posljednje četiri godine u kojima su se dogodile pandemija i potres i kako je to utjecalo na ljude.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu 25 % osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja.

„Svaka četvrta osoba je dijagnosticirana. Ima izvrsna rečenica Manfreda Lütza, poznatog psihijatra koji je fantastično opisao mnoge stvari, koji je rekao da 'nema normalnih, ima samo nepregledanih'. Tako da nemojmo se zavaravati da smo normalni. Mislim da ljudi koji stvari dosta konkretno gledaju i ne prepoznaju svoje osjećaje, ne prepoznaju svoje dileme, ne prepoznaju način na koji im se sukobljavaju osjećaji na koje bi recimo u nekom trenutku htjeli biti i ovdje i ondje, ili biti s ovom ili s onom istovremeno, ispuniti zahtjeve ovih ili onih da ne prepoznaju zapravo koliko su ambivalentni i neurotični time. Oni misle da im je nešto drugo, a zapravo su samo u tome trenutku neurotični“, rekao je psihijatar.

Prema svjetskim statistikama procjenjuje se da će do 2030. depresija biti glavni problem. Na tu temu doktor Handl je rekao:

„Svi bi mi jako htjeli dijagnozu, ali dijagnoza nije glavni problem. Problem su osjećaji i problem je to kako se nosimo osjećajima. Depresija je dijagnoza koju mi donosimo temeljem nekih simptoma. Temeljni simptomi za depresiju su depresivnost i gubitak interesa. Nakon toga dolazi gubitak volje, problemi sa spavanjem, problemi s koncentracijom, problemi s pažnjom, problemi sa spolnošću itd.

To su kriteriji koji nas nadograđuju na samu depresiju, jer imate depresivnu epizodu koja je F32 i ponavljajući depresivni poremećaj F33. Oni svi imaju svoje verzije. To kažem zato što mi govorimo nekad jako o pojavnoj priči prema psihijatriji, a zapravo se ne bavimo onim što stvarno čovjek osjeća.“

U osnovi ljudi postaju depresivni, istaknuo je doktor, kada imaju neki osjećaj s kojim se teško nose te dodao: „To čak ne mora biti ni negativni osjećaji. Ljudi mogu biti depresivni jer se ne mogu nositi s uspjehom, sa svojom uspješnošću, količinom novca koju su zaradili odjednom, s odgovornošću koju su dobili  jer su dobili status (....). Ljudi mogu biti depresivni jer ne mogu podnijeti osjećaj.“

Osvrnuo se i Handl na nedavno priznanje poznatog hrvatskog voditelja o borbi s depresijom:

„Super je da je Stanković izašao sa time, zahvalan sam da tako netko važan i popularan izađe van jer onda ljudima daje na neki način pravo da pod njegovim okriljem se jave, osobito muškarcima. Muškarci imaju poseban problem s priznanjem nekakvih mentalnih problema. Sve je manje i manje njih, ali i dalje ovi naših godina otprije imaju taj problem.“

Psihijatar je detaljnije opisao depresivnost:

„Depresivnost je nešto što možete imati funkcionalno u smislu da teško podnosite svoje osjećaje, ali i dalje možete raditi i voljeti. Kriteriji rada i ljubavi, ako možete raditi, imati normalno odnose u svojoj obitelji i unutar svojih prijatelja, vi ste osoba koja ne treba psihijatrijsku pomoć. Ali u momentu kada vidite da bilo na poslu, bilo sa svojim ljudima u odnosima ne funkcionirate tada bi trebalo zatražiti pomoć profesionalca. (...)“

Ljudi zaziru od odlaska psihijatru, između ostalog, jer se smatra se da je to skupo. Može li se psihoterapija dobiti na recept:

„Točno određene neke psihoterapije se mogu dobiti na recept. Recimo grupna psihoterapija se može dobiti, recimo kod mene, ja radim u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. (...) Tamo se može dobiti grupna psihoterapija na uputnicu i tamo se dosta radi grupa na uputnicu. Cijeli psihoterapijski sustav u našoj ustanovi je dosta usmjeren grupama jer se to pokazalo funkcionalnim u smislu troškova prema HZZO-u ili prema nekakvom osiguravatelju. Individualna psihoterapija se teško dobiva i ima još nekih mjesta, otoka, oaza gdje se to može. Postoji Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu koja je, koliko se sjećam, još uvijek referentni centar za psihoterapiju u Hrvatskoj (...) Privatno imate puno prilika. Ljudi se sve više i više educiraju, jako puno ljudi ide u psihoterapiju. Ljudi mijenjaju profesije..(...)“

U protekle četiri godine doživjeli smo pandemiju i potres. Osvrnuo se psihijatar i na tu temu:

„Svi smo mi dobili tu vrstu prepasti, bilo od covida, iz jednog nepoznatog prostora je odjednom došla smrt. Gledali smo puno smrti, puno nam se i u medijima govorilo o smrti. (...) Imali smo stalne prijetnje da će nam se nešto dogoditi. Prepast potresa je strašna, priča o nesigurnom tlu ispod sebe je užas. Sve te stvari su u nama izazvale takve mehanizme koji su svi mehanizmi održavanja života. Tu vam radi devet organskih sustava, osim mozga, devet organskih sustava se priprema na to da vi preživite u trenutku strašnog stresa i oni se momentalno upale..(...)“

Doktor Handl se usko bavi poremećajima hranjenja, a govorio je i o najčešćim mentalnim poremećajima današnjice:

„Ono što danas najviše vidimo su anksiozni poremećaji sigurno, jako puno straha sa svih strana i različitih vrsta procesuiranja straha..(...) Strah je u podlozi svakog mentalnog poremećaja. (...)“

Cijeli zanimljiv razgovor pogledajte na linku.