Drugi po broju prijavljenih nekretnina je zadarski župan Božidar Longin sa 46 nekretnina. Većina su zemljišta koja je kupio u podvelebitskom selu Duboki Dol, a njihova ukupna površina je gotovo sedam hektara.

Portal Oštro istražio je imovinske kartice i neprijavljenu imovinu hrvatskih župana i gradonačelnika Zagreba. Pronašli su je, kao i krivo prijavljenu imovinu.

Pomoćna kuća s wellnesom, koja je dio luksuzne vile, šume, objekti, oranice i jedan obrt dio su neprijavljene imovine koje je Oštro otkrilo u provjeri imovinskih kartica hrvatskih župana. Za neke od nekretnina župani su odgovorili kako je riječ o pogrešci, dok za druge nisu dobili odgovor.

Dio je to rezultata novog Oštrovog projekta Detektor imovine u kojem novinari provjeravaju imovinske kartice dužnosnika koje oni predaju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te traže njihovu neprijavljenu imovinu. U prvoj fazi projekta na redu su bili župani te gradonačelnik Zagreba. Provjerene su 323 nekretnine te identificirane 22 neprijavljene, 21 pogrešno prijavljena te jedan neprijavljeni obrt i pogrešno upisani poslovni udio. Od 20 župana i jednog gradonačelnika, njih osam propustilo je prijaviti neku nekretninu, a njih 11 napravilo je neku pogrešku prilikom prijave.

Nakon što su novinari Oštra upozorili na pogreške prilikom prijave kartica, troje župana ispravilo je imovinske kartice. Od nekretnina prijavljenih u imovinskoj kartici Oštro nije uspio identificirati njih 44.

Neprijavljena imovina

Istarski župan Boris Miletić tako je Povjerenstvu propustio prijaviti pomoćnu zgradu uz supruginu vilu Martin u Snašićima u Istri, koju je donedavno iznajmljivala tvrtka njezina oca. Riječ je o turističkom smještaju s pet zvjezdica s bazenom, koji je okruženo šumom. U neprijavljenom objektu nalaze se sauna i teretana.

Miletić je objasnio za Oštro kako mu se dogodio previd u dijelu imovine njegove supruge koju je 2008. godine naslijedila od majke. Istarsku vilu s bazenom u imovinskoj kartici procjenjuje na 700.000 eura.Inače, vila u Snašićima je u ožujku ove godine prodana stranim državljanima, što je vidljivo u zemljišnim knjigama. No pomoćna zgrada i dalje se vodi na Miletićevu suprugu. Miletić je za Oštro objasnio kako je kuća prodana, ali da sve transakcije vezane uz taj posao nisu do kraja provedene te stoga ne može upisati točnu vrijednost prihoda od prodaje u imovinsku karticu.

“Moja obitelj nije mogla samostalno financirati taj objekt, nego je pravni subjekt sudjelovao u izgradnji tog objekta te gospodario njime. Stoga je potrebno revalorizirati dio tih sredstava i uplatiti ih toj pravnoj osobi”, objasnio je Miletić. Dodao je i kako je obaveza upisa ove prodaje u imovinsku karticu do kraja ove godine.

Osim pomoćne zgrade, Miletić u imovinskoj kartici s početka ove godine nije prijavio ni šumu veličine oko 10.000 četvornih metara, koja se nalazi također u Snašićima. No ta šuma bila je prijavljena u Miletićevoj imovinskoj kartici iz 2022. godine.

Oštru je telefonskim putem zahvalio što smo mu ukazali na propust te u e-mailu priložio novu karticu, koju je do objave teksta Povjerenstvo objavilo na svojim stranicama. U imovinskoj kartici pomoćnu zgradu uz vilu naveo je kao “druge nekretnine” te dodao šumu u Snašićima.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić propustio je prijaviti osam nekretnina, uglavnom oranica veličine više od pet hektara u mjestu Musić, koje glase na njegovu suprugu. Iz Anušićeva ureda telefonski su nam objasnili da je riječ o previdu te obećali poslati odgovor, ali do objave Detektora imovine nije stigao.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić u imovinskoj kartici nije prijavio kuću u Slanom čiji je vlasnik postao 2017. godine na temelju sudske presude, baš kao i suvlasništvo nad građevinom u istom mjestu, za koju iz snimaka Google Eartha nije jasno što je točno. Dobroslavić nije odgovorio na upite Oštra.

Ni Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije, nije bio precizan u ispunjavanju imovinskih kartica. Na oranici u Cerni pokraj Županje, koju je uredno prijavio, Oštro je pregledom satelitskih snimaka otkrio da je sagrađen objekt koji izgleda kao natkrivena kuća te nije naveden u zemljišnim knjigama.

Iz Županije su Oštru odgovorili da se za česticu na kojoj stoji objekt nisu izdavale građevinske dozvole, dodajući kako nisu zaduženi za inspekcijske poslove. Dekanić do objave ovog teksta nije odgovorio na Oštrov upit o ovoj nekretnini.

Župan Ličko-senjske županije Ernest Petry također je propustio navesti oranicu u Bilaju veličine 7114 četvornih metara, koju posjeduje njegova supruga. U odgovoru za Oštro objasnio je kako je njegova supruga suvlasnica dijelova nekretnina u Bilaju koje je dobila nasljedstvom, no upisi u zemljišnim knjigama nisu sređeni te ne odgovaraju stvarnom stanju, što je, kako je rekao, čest slučaj u Lici.

“Nakon što supruga ishoduje u gruntovnici sve ZK-izvatke u kojima je upisana kao suvlasnik, naravno da ću, ako je nešto netočno ili ispušteno, to evidentirati u kartici”, rekao je Petry.

Oštro je pronašao i kuću te oranicu u Kninskom polju, gdje je šibensko-kninski župan Marko Jelić suvlasnik s još 10 osoba, a koje nije uključio u svoju imovinsku karticu. Objasnio je kako je riječ o nekretninama koje je naslijedio nakon očeve smrti te da se stanje vlasničkih knjiga ne podudara sa stvarnim stanjem. Napisao je da će u idućem vremenu, nakon što se urede zemljišne knjige, promijeniti podatke u imovinskoj kartici.

Osim nekretnina, Oštro je naišao i na neprijavljeni obrt Jelićeve supruge. On je prijavio kako mu supruga ima primanja od obrta, no ne i da je njegova vlasnica. Rekao je kako će provjeriti s Povjerenstvom treba li obrt upisati u kategoriju vlasništva. No Povjerenstvo je za portal Oštro objasnilo da je Jelić ipak trebao upisati suprugino vlasništvo nad obrtom.

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, u imovinskoj kartici iz siječnja ove godine naveo je da mu supruga ima 64 dionica poduzeća Rio Rijeka u vrijednosti od 51,76 eura kuna po dionici, odnosno 0,05 posto vlasništva. Nakon Oštrova upita o tim dionicama, u svibnju je ispravio podatak u udjele jer je Rio društvo s ograničenom odgovornošću.

Pogrešno prijavljene nekretnine

Osim što dio imovine hrvatski župani nisu naveli u svojim imovinskim karticama, Oštro je za više nekretnina utvrdio da su pogrešno prijavljene.

Županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin tako u imovinskoj kartici nije navela da na zemljištu u suvlasništvu nje i njezine obitelji postoji nedefinirani objekt u Vrbovskom. On nije upisan u zemljišne knjige, a Oštro ga je pronašao preko aplikacije Google Earth. Martina Furdek Hajdin nije odgovorila na upite.Istraga Oštra pokazala je i da županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić nije prijavila jedan objekt uz kuću koju jest prijavila Povjerenstvu, a nalazi se u općini Gradac pokraj Požege. Oštru je objasnila da je u pitanju pomoćni objekt za čiju je legalizaciju pokrenut upravni postupak. “Budući da je nedavno izdano Rješenje o izvedenom stanju, očekujem da će upis biti proveden u sljedeća dva mjeseca”, odgovorila je Jozić.

Župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak u imovinskoj kartici nije naveo vrt i dvorište uz kuću u Novom Sisku, koju je prijavio i ukupne je površine 813 kvadrata. U razgovoru za Oštro kazao je da će unijeti te nekretnine u imovinsku karticu. To je i napravio. Ispravljena imovinska kartica objavljena je 11. svibnja.

Oštro je otkrio i da Koprivničko-križevački župan Darko Koren nije unio dvije oranice u imovinsku karticu, a koje su prema zemljišnim knjigama u njegovu vlasništvu. Ovako je Koren to objasnio Oštru: “Navedene čestice u stvarnosti nisu u mojem vlasništvu. Pokojni otac ih je prodao prije gotovo 60 godina, ali ih novi vlasnik nije prenio na sebe, odnosno u svoje vlasništvo, pa se po ostavinskoj raspravi vode kao da sam ja vlasnik.”

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić apsolutni je pobjednik po broju nekretnina među županima. Ima ih toliko da sve nisu stale u redovnu imovinsku karticu pa je velik dio naveo u fusnoti. Riječ je o ukupno 68 nekretnina, uglavnom poljoprivrednog zemljišta, koje je dobio nasljedstvom.

Međutim i on je propustio prijaviti objekt na čestici gdje je jedan od dvoje suvlasnika. Nekretninu je prijavio kao šumu u Blaškovcu veličine 806 kvadrata. Istraga Oštra utvrdila je kako je u zemljišnim knjigama nekretnina opisana kao “vrt, kod kuće”, a pregled katastra i snimka na Google Earthu pokazali su da se tamo nalazi veći objekt. Iz zemljišnika suda u Sesvetama Oštru su odgovorili da je za upis nadležan katastar. Od Područnog katastra Sveti Ivan Zelina nisu dobili odgovor na upit.

Kožić je Oštru kazao da se pojedini upisi vlasništva u zemljišnim knjigama i katastru ne podudaraju sa stvarnim stanjem na terenu zbog nesređenog stanja u zemljišnim knjigama i katastru jer, kako kaže, “ranije, kad je dolazilo do zamjene, kupoprodaje ili darovanja nekretnina isto se nije provodilo u zemljišnim knjigama i katastru”. “Postupak rješavanja imovinsko pravnih odnosa nisam pokrenuo jer trošak postupka u najvećem broju prelazi vrijednost nekretnina koje sam naslijedio od roditelja”, objasnio je Oštru Kožić.

Župani u brojkama

Drugi po broju prijavljenih nekretnina je zadarski župan Božidar Longin sa 46 nekretnina. Većina su zemljišta koja je kupio u podvelebitskom selu Duboki Dol, a njihova ukupna površina je gotovo sedam hektara.

Razlika između ove dvojice župana je da je Kožić gotovo sve nekretnine stekao nasljedstvom, a Longin ih je uglavnom kupovao. Zaduženjem ili iz vlastitih prihoda kupio je čak 43 nekretnine, najviše od svih aktualnih župana.

Iako su Kožić i Longin prvaci nagomilanih različitih nekretnina, najviše stanova i kuća ima ličko-senjski župan Ernest Petry.

On je Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa prijavio čak sedam stanova i kuća u svojem vlasništvu, ili suvlasništvu: kuću i stan u Gospiću, tri kuće u Karlobagu, jednu veličine 40 kvadrata, a dvije po više od 30 kvadrata. Također ima stan u Zagrebu i kuću u Bilaju te poslovni prostor u Gospiću gdje je ima i tri građevinska zemljišta.

Zauzima drugo mjesto među županima kad je u pitanju kupovina nekretnina – zaduženjem ili od svojih prihoda kupio ih je ukupno 16. Uz spomenute kuće i stanove, kupovao je i oranice. Povjerenstvu je prijavio tri kredita ukupne vrijednosti 264 tisuća eura.

On, međutim, nije najzaduženiji prema bankama među županima. Bankama se dva puta obavezala požeško-slavonska Antonija Jozić. Ona je jamac za dva kredita ukupne vrijednosti 88.000 eura, otplaćuje još dva od 57.000 eura, kao i leasing za automobil u vrijednosti od skoro 12.500 eura.

Najzaduženiji u apsolutnom iznosu među svim županima je Marko Jelić, koji upravlja Šibensko-kninskom županijom. On i supruga digli su nekoliko kredita i imaju jamstvo u bankama ukupne vrijednosti od 140.800 eura.

S druge strane, župani su, barem sudeći prema podacima u imovinskim karticama, u manjem broju kadri štedjeti.

Prvak je Nikola Dobroslavić, koji je prijavio 292.000 eura ušteđevine. Daleko je to više od Zlatka Komadine, koji je prijavio 65.000 eura. Slijedi ga Martina Furdek Hajdin s 50.000 eura, od čega se više od polovice odnosi na djecu.

Dobroslavić drži i 8,63 posto ukupnog broja dionica u poduzeću Hotel Osmine, a njegov udjel vrijedan je 151.000 eura. Podaci Državne riznice pokazuju da je tvrtka od 2020. do 2022. godine iz državnog proračuna dobila 134.730 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Jelić, Kožić, Marušić, Anušić, Dekanić i Posavec nemaju nikakvu ušteđevinu.

Svi župani, osim zadarskoga, na vrijeme su prijavili svoju imovinu. Longin je svoju imovinsku karticu predao mjesec i pol nakon zakonskog roka. Oštru nije objasnio zašto nije prijavio imovinsku karticu na vrijeme. Osim toga, Povjerenstvo je još u lipnju prošle godine pokrenulo postupak protiv njega zbog nesklada u imovinskoj kartici. Oštru su objasnili da će odluku donijeti na nekoj od sljedećih sjednica.