Priča oko prodanih zemljišta i objekata na otoku Viru iz godine u godinu u gotovo svakom elementu analize prati postojeću turističku statistiku.

Vir je desetljeće unazad prva turistička violina Zadarske županije po ostvarenim noćenjima, kao što je na otoku Viru zbirno i pojedinačno kupljeno ili prodano najviše apartmana, kuća i građevinskog zemljišta. 

Vir je nekretninski rekorder u Zadarskoj županiji s oko 11.000 izgrađenih objekata s prosjekom od 1,3 stambene jedinice, a polovica od te brojke u vlasništvu je stranaca, u prvom redu Slovenaca, Mađara, Nijemaca, Austrijanaca, Slovaka, Čeha, Poljaka te Bosanaca i Hercegovaca. Kako je Vir još uvijek otok obiteljskih kuća, tek se posljednjih pet-šest godina taj prosjek od 1,3 stambene jedinice nešto podigao zbog izgradnje komercijalnih nekretnina, odnosno objekata s četiri stambene jedinice. No riječ je o desetak posto otočnih objekata. 

Prošle godine na otoku je prodano 256 stanova ili apartmana, 246 kuća ili zgrada te 224 građevinska zemljišta, što je apsolutno najveća brojka nekretninskih transakcija u Zadarskoj županiji. Istovremeno je otok Vir s 2.534.449 ostvarenih turističkih noćenja najuspješnija županijska turistička destinacija u prošloj godini i sedma u Hrvatskoj. Od te je brojke 72,7 posto noćenja ostvareno u kategoriji nekomercijalnog turističkog prometa, po čemu je Vir prvi u Hrvatskoj (1.843.524 noćenja). Ova statistika pripada vlasnicima objekata u Viru, a čak 533.586 noćenja u nekomercijalnom smještaju ostvarili su stranci, sve češće vlasnici kuća i apartmana u Viru. Kao i u slučaju nekretninskog biznisa, najveći promet u ovoj kategoriji turističkog smještaja pripada Slovencima, Mađarima, Nijemcima, Austrijancima, Slovacima, Česima, Poljacima te Bosancima i Hercegovcima. 

Posljedično, na Viru se godišnje izdaje približno 200 građevinskih dozvola s rekordnim brojem zahtjeva za kategorizaciju turističkih objekata. Prema godišnjim podacima Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, otok Vir je rekorder po učešću u obavljenim transakcijama u prometu nekretninama u Zadarskoj županiji, u prvom redu ugovora o kupoprodaji; građevinskih zemljišta, stanova i apartmana te kupoprodaji stambenih zgrada ili obiteljskih kuća. Podatak kako je Općina Vir lani inkasirala rekordni prihod od poreza na promet nekretninama u iznosu od 2.741.682 eura s rastom od 66,7 posto u odnosu na 2021., dodatno oslikava podatke iz županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove. Jasno, rasle su i cijene kuća i stanova. 

– Trenutna cijena u Zadarskoj županiji iznosi 2.630 eura po kvadratu, što pokazuje povećanje od 18,7 posto na godišnjoj razini. Tijekom 2022. zabilježen je rast od 16,7 posto, dok su godinu ranije cijene porasle za 7,8 posto. Na samom Viru cijene kuća i stanova su također u vidljivom porastu, a trenutna cijena kvadratnog metra iznosi 2.170 eura, što predstavlja rast od 12,7 posto u odnosu na lani. U 2022. cijena je na godišnjoj razini porasla za čak 19,6 posto i iznosila je 1.923 eura po kvadratu. Tijekom 2021. za kvadrat se na otoku u prosjeku tražilo 1.608 eura, što je bilo 8,4 posto više nego godinu ranije – kaže Mladen Matijević, regionalni direktor tvrtke Indomio koja upravlja mrežom portala za nekretnine Indomio.hr i Crozilla.com. Direktor Matijević napominje kako je riječ o oglašenim, odnosno traženim cijenama koju određuju samo prodavatelji, pa prilikom kupoprodaje obično dolazi do njihove korekcije. No riječ je o korekcijama od 2,5 do 5 posto, samo ponekad više od toga. Drugo; ovaj podatak predstavlja prosjek koji se neprekidno podiže prodajom najatraktivnijih zemljišta, kuća i stanova uz more, kojima su cijene nekoliko puta veće. Kuće koje su se prije desetak godina mogle kupiti za 1.000 eura po kvadratu, sada lakoćom dostižu iznos od 2.500 eura po kvadratu, a one najatraktivnije i luksuzno opremljene te smještene uz more – čak 4.500 – 5.000 eura. 

Kao šampion turizma i nekretninskog biznisa u Zadarskoj županiji, otok Vir posljednje desetljeće pripada samoj eliti domaćeg turizma, odnosno najtraženijim destinacija na Jadranu, pa je i potražnja za kućama, stanovima i zemljištima na otoku rekorderu također u samom nacionalnom vrhu. Kako stranci posljednjih godina postaju sve značajniji faktor na tržištu nekretnina u cijeloj Hrvatskoj, posebno u Zagrebu i na obali Jadrana, potražnja i prodaja kuća, stanova i zemljišta nema vidljivu ili statističku naznaku jenjavanja. Podaci Indomio mreže i Crozilla.com tako pokazuju mjesečni porast zagrebačkih cijena stanova u visini 2,2 posto, pa iako su nekretnine u glavnom gradu oduvijek bile predmet želja i svojevrsni statusni simbol, još uvijek su niske u odnosu na cijene koje postižu nekretnine na Jadranu. A ulaskom u eurozonu i prelaskom na euro, naša je obala postala još zanimljivija inozemnim kupcima koji svoj novac žele uložiti u nekretnine. Time su cijene dobile – dodatno ubrizgavanje. Jedan od razloga zašto stranci bez previše razmišljanja sve češće i dublje posežu u novčanike kako bi se domogli nekretnine na moru, prije svega su visoke cijene nekretnina u brojnim drugim europskim zemljama.

Iako su cijene stanova, kuća i građevinskog zemljišta u neprekidnom porastu u Hrvatskoj, one su za građane EU još uvijek alternativna i atraktivna nekretninska opcija. 

– Dok jedni kupuju nekretnine u Hrvatskoj za odmor, drugi ih kupuju kao investiciju, ali ima i onih koji ih kupuju za stanovanje, odnosno za treću životnu dob – ističe direktor Matijević iz tvrtke Indomio. Tako su unatoč porastu, cijene nekretnina u Hrvatskoj relativno pristupačne pri usporedbi s cijenama u drugim europskim zemljama, posebno na obalnom području koje je, prema podacima oglasnika Crozilla.com, najpopularnije među stranim posjetiteljima za kupnju nekretnina. Statistike također pokazuju kako stranci čine značajan postotak – oko 30 posto – ukupnog prometa nekretninama, dok su kupci iz Njemačke, Austrije i Slovenije među najčešćim kupcima nekretnina u Hrvatskoj. Takve je rezultate, napominje Matijević, dala analiza posjetitelja oglasnika Indomio Hrvatska (Indomio.hr i Crozilla.com). 

– Najviše su pretraživali nekretnine na obali, posebno na sjevernom Jadranu te u Istri i na Kvarneru. Stanovi su se najviše tražili u Crikvenici, Puli i Zagrebu, kuće na Viru, Krku i u Zadru, a zemljišta u Zagrebu i okolici te u Poreču – navodi podatke Matijević. Vir je stranim kupcima bio također interesantan kada su u pitanju poljoprivredna zemljišta, pa je uz Krk i Brač bio najtraženija destinacija. Čini se da takav trend, barem zasad, nema kraja. 

– Prognoze za buduće kretanje cijena nekretnina nisu sigurne, no primjeri drugih zemalja koje su prošle kroz ovu fazu mogu poslužiti kao dobar pokazatelj stanja na tržištu nekretnina u budućnosti. Pristupanje eurozoni može imati značajan utjecaj na cijene nekretnina, ali to ovisi i o drugim faktorima, uključujući cjelokupnu gospodarski situaciju – ističe Matijević. Tako je cijena nekretnina u mnogim zemljama bila potaknuta stranim ulaganjima, turizmom, urbanizacijom i niskim kamatnim stopama koje su posljedica ulaska u eurozonu. S druge strane, kriza uzrokovana koronavirusom, gospodarska previranja, ratovi i političke krize te bankroti bankarskih sustava, globalne su sile koje su utjecale ili mogu utjecati na sasvim suprotan način. No nakon dvije korona godine u kojima je tržište nekretnina relativno stagniralo, šire zadarsko područje i posebno otok Vir, doživjeli su novi procvat građevinske aktivnosti i porast cijena na tržištu nekretnina.