90 posto plastičnog i drugog otpada s obale završi u moru, a 70 posto ostaje na morskom dnu – rečeno je danas u Zadru na Okruglom stolu koji je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede.

Predstavljen je projekt „Koćarski ribolov i Morski otpAd – KRMA" koji predviđa da u prikupljanju otpada iz mora sudjeluju koćari. Ribari su voljni sudjelovati u prikupljanju otpada kojeg je u moru sve više, kazao je za Radio Zadar koćar Romeo Mikičić.

“Mi znamo dignuti boce, ima svih vrsta najlona, otpad o velikih brodova, dignemo kante od mazuta, kante od piture, a znamo vidjeti i ljude koji bace akumulator u more…”
R. Mikičić

Ribari podržavaju inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ali upozoravaju: 

- Mi mislimo da ovo treba saživiti ali mi trebamo dobiti uvjete za zbrinjavanje u ribarskim lukama jer glupo je da otpad koji dižemo da bi ga još morali plaćati. Zato treba upoznati lučke uprave da nam se omogući adekvatno zbrinjavanje otpada jer, vjerujte mi, sve ga je više i više, kazao je Mikičić iz Koordinacije koćara RH.

Ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura stoga tvrdi kako je projekt Krma najbolji način za očistiti more, što je ujedno temelj održivog ribarstva: 

- Akcije koje se odvijaju u priobalju se može učiniti dosta ali u dubljim područjima bi bilo jako teško raditi akcije ronjenja i mislim da ovih 350 koćarskih brodova koji svaki dan u svom ribolovu izvuku određenu količinu, puta 200-300 dana, to je velika količina koja se godišnje može izvući i popraviti kvalitetu mora a to je i za ribare jako važno - kazao je Mišura na Okruglom stolu  u Zadru. 

Znanstvenici su u sličnim projektima već surađivali s pojedinim ribarskim zadrugama. Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita  naveo je kako je većina otpada u moru prekograničnog podrijetla, ali moramo voditi računa da od ukupnog otpada koji završi u moru 70 posto završi na morskom dnu a ostatak pluta ili dospijeva na plažu. Koćari prilikom svog posla pasivno ulove otpad s dna, sakupe ga u vreće i donose na obalu. Već dugo godinama surađujemo pa smo došli do zaključaka: 

- Jedan koćarski brod godišnje može izvući vani 3 do 5 tona takvog otpada a dnevno znaju izvući vani 5 do 20 kilograma takvog otpada, kazao je Tutman.

Zakonodavac još mora propisati na koji način uključiti lučke uprave i komunalna društva u ovaj lanac, kako bi projekt kroz FISHING FOR LITTER praksu odnosno projekt KRMA  i zaživio.