Hrvatska je u 2022. po udjelu javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) bila znatno ispod prosjeka Europske unije i eurozone, a bila je i u skupini šest zemalja s viškom u proračunu, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU lani za četiri postotna boda, na 84 posto, objavio je europski statistički ured.

U eurozoni bio je manji gotovo za četiri postotna boda i iznosio je 91,6 posto, pokazali su prvi izračuni Eurostata.

Proračunski manjak EU-a, iskazan udjelom u BDP-u, iznosio je prošle godine 3,4 posto, izračunao je preliminarno europski statistički ured. U 2021. iznosio je 4,8 posto.

U eurozoni manjak je lani spustio na 3,6 posto BDP-a, s 5,3 posto BDP-a u 2021.

Hrvatska uz Sloveniju

U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je prošle godine propisani plafon od 60 posto, navode u Eurostatu.

Najviši je i na kraju prošle godine bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od od BDP-a.

Slijede Italija, gdje je bio viši za nešto više od 44 posto, te Portugal i Španjolska, s dugom većim od BDP-a za oko 13,5 posto.

Javni dug nadmašio je BDP i u Francuskoj, za gotovo 12 posto, i u Belgiji, gdje je bio veći oko pet posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 46,08 milijardi eura, što je odgovaralo 68,4 posto BDP-a. U 2021. iznosio je 45,63 milijarde eura, što je odgovaralo 78,4 posto BDP-a.

Najbliža je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u u 2022. bila Slovenija gdje je iznosio 69,9 posto.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u po preliminarnim Eurostatovim izračunima i lani bilježila Estonija, od 18,4 posto.

Slijede Bugarska i Luksemburg, s udjelom duga u BDP-u od 22,9 odnosno 24,6 posto.

Šestorka s viškom

U prošloj je godini 20 zemalja EU-a bilježilo manjak u proračunu, a šest višak, uključujući Hrvatsku, a uravnotežen proračun imala je samo Nizozemska.

U 11 zemalja manjak je premašio plafon od tri posto BDP-a, koji je suspendiran zbog pandemije i energetske krize.

Najveći je manjak zabilježila Italija, od osam posto BDP-a. Blizu su Mađarska i Rumunjska s manjkom od 6,2 posto, te Malta, gdje je iznosio 5,8 posto.

Hrvatska je prošlu godinu zaključila s viškom u konsolidiranom proračunu opće države od 262 milijuna eura, što je odgovaralo 0,4 posto BDP-a. U 2021. imala je manjak od 1,45 milijardi eura, što je odgovaralo 2,5 posto BDP-a, pokazuju tablice Eurostata.

Uz Hrvatsku, višak u proračunu bilježila je lani i Danska, od 3,3 posto, Cipar i Irska, od 2,1 odnosno 1,6 posto. U skupini su i Švedska i Luksemburg s viškom od 0,7 odnosno 0,2 posto.