Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće od mrtvih.

U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje. Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).

Priprema za Uskrs je 40-dnevni post što počinje na Pepelnicu, kao vrijeme sjećanja na krsna obećanja i pokoru. Uskrsna je nedjelja jednako tako početak uskrsnoga ciklusa Pentekoste, koji se zaključuje svetkovinom Duhova.

Od Velikoga petka kada utihnu crkvena zvona pa do njihove ponovne uporabe na Veliku subotu vjernici su se pozivali na molitvu i u crkvu čegrtaljkama, škrebetaljkama ili klepetarnicama. Uobičajeno je pjevanje crkvenih pučkih napjeva hod u procesijama.

Post i nemrs završavaju svečanim blagoslovom jela u crkvi i njegovim blagovanjem u obiteljskom krugu na sam Uskrs. Tradicijska uskrsna jela su pinca razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa dio su pučkih uskrsnih običaja.

U kajkavskoj Hrvatskoj poznati su bili ophodi raspetnika ili križičara, mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa ponovno je započinjao društveni život. 

U sjevernim i jadranskim dijelovima Hrvatske poznata su uskrsna kola - kolanje, a u nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vuzmenki.