Sveučilište u Zadru organiziralo je u petak edukativnu turu “Ravni kotari: gastronomija – kultura – priroda” u okviru projekta “TAKE IT SLOW”, u kojem sudjeluje kao projektni partner. U sklopu ture, u Maškovića hanu održana je i konferencija za medije na kojoj su sumirana projektna događanja, kao i rezultati provedenih istraživanja.

Rezultate su predstavili izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, doc. dr. sc. Tomislav Klarin i dr. sc. Gabrijela Vidić.

- Za naš case study izabrali smo Ravne kotare iz razloga što je ona kao destinacija na početku svog turističkog razvoja i kao takva sredina žudi za stručnom suradnjom i potporom i mi smo tu prepoznali njihovu potrebu za našom podrškom u njihovom turističkom napretku“, rekla je Gabrijela Vidić, profesorica sa zadarskog Sveučilišta.

Klarin je kao adut istaknuo ekološku proizvodnju. U skolpu projekta, tri lokalna proizvođača dobili su certifikate:

- Pohvalan je i onaj dio koji se odnosi na zeleni odnosno održivi turizam za takve proizvode pa smo stoga organizirali radionice vezane uz primjenu proizvoda temeljenih na ekološkoj proizvodnji i poljoprivredi, dok su tri proizvođača u županiji implementirali certifikat ekološke proizvodnje i poljoprivrede. Dvoje od njih se bave maslinarstvom, a jedan proizvodnjom badema.

Krce Miočić objasnila je zašto je projekom naglasak stavljen na eno - gastro ponudu, a ne i na drugu materijalnu i nematerijalnu baštinu.

Tartar od junetine, pašta s tartufima i šokolom, jaja u šorbulu...

- Ocijenili smo da je upravo taj specifični segment turizma u Kotarima najpotentniji s obzirom na to da je naše zaleđe poljoprivredna, maslinarska i vinogradarska osnovica Zadarske županije, kazala je Krce Miočić. 

Istaknula je da ima mnogo prostora za napredak jer je područje Ravnih kotara veliko, a nema velike i poznate hotele kao što ih ima, primjerice, španjolski San Sebastian. Cilj projekta je revalorizacija cijelih Ravnih kotara.

izv. prof. dr. sc. Božena Krce Miočić

Dodala je da veliku prepreku stvara slaba informiranost domaćeg stanovništva o ponudi Kotara.

Međutim, ova tura dobar je početak pozitivnih promjena, zaključili su predstavnici Sveučilišta. 

Tura po Ravnim kotarima kao turistički proizvod 

Tura koju je u petak organiziralo Sveučilište, započela obilaskom vinarije Škaulj, gdje su se sudionici imali priliku upoznati s vrhunskim vinima u proizvodnji vinarije Škaulj, zatim se nastavila prema Zavičajnom muzeju Benkovac, koji je 2022. godine nanovo otvorio svoja vrata u revitaliziranom ruhu. Sljedeća destinacija na ruti bila je vinarija Karaba, gdje je sudionicima bio pobliže objašnjen proces proizvodnje vina i likera, kao i sorte koje se koriste u vinariji Karaba. Posjetili su i Maškovića Han, spomenik kulture nulte kategorije koji je spojio kulturno-povijesnu građevinu s vrhunskom gastronomijom. Edukativna tura završila je posjetom vidikovcu Kamenjak, gdje su sudionici uživali u prekrasnom pogledu na Park prirode Vransko jezero. 

Profesor Klarin istaknuo je da ona može poslužiti kao primjer dobre prakse i predložak za stvaranje novih turističkih proizvoda - obilazaka. 

doc. dr. sc. Tomislav Klarin

- I ova naša tura je dio primjera dobre prakse i perspektiva za budućnost da kao cilj ovog projekta osmislimo i implementiramo jednu turu koja će biti primjenjiva u županiji kao jedan dobar turistički proizvod namijenjen svim našim turistima koji dolaze i u grad i u županiju, ali i u ovaj prostor Ravnih kotara koji želimo oživiti i uklopiti u turizam koji se najčešće događa na obalnim područjima-

Brojne projketne aktivnosti

Sveučilište u Zadru imalo je značajnu ulogu u provedbi projektnih aktivnosti, među kojima se posebice ističu: organizacija niza inovativnih događanja za javnost usmjernih edukaciji o potencijalima razvoja gastro turizma na području Ravnih kotara; organizacija prekograničnih online radionica na temu pametne specijalizacije u zelenom, slow i održivom turizmu na kojima je sudjelovalo ukupno 205 sudionika; organizacija studijskog putovanja u Baskijski kulinarski centar za predstavnike projektnih partnera i njihove lokalne dionike; organizacija ciklusa radionica za edukaciju o certifikatima o ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji, njihovim koristima i načinima na koje se oni ostvaruju na kojima je sudjelovalo ukupno 102 sudionika; osiguranje stručne pomoći u ostvarenju certifikata u ekološkoj poljoprivredi i proizvodnji za 3 lokalna OPG-a; provedba analize stanja mjesta baštine, proizvoda i usluga Ravnih kotara; razvoj metodologije i predloška za procjenu stanja i niz elemenata strateškog okvira za diverzifikaciju turističke ponude i inovaciju; pružanje stručne pomoći u definiranju 5 instrumenata politike za diverzifikaciju prekogranične turističke ponude temeljene na prirodnoj i kulturnoj baštini; razvoj sustava nadzora za okvir pametne specijalizacije; pružanje stručne pomoći u definiranju mjera testiranja za podršku inovativnim prekograničnim proizvodima i uslugama temeljenima na prirodnoj i kulturnoj baštini; izrada pametnog akcijskog plana pilot područja kao operativnog dokumenta za implementaciju strateškog okvira; provedba istraživanja s ciljem prikupljanja podataka na bazi mišljenja različitih relevantnih dionika prakse i načelnika općina Ravnih kotara o mogućnostima za razvoj turizma na području Ravnih kotara, kao i o snagama i slabostima eno-gastronomske ponude te prilikama za razvoj specifičnih turističkih proizvoda u Ravnim kotarima te pružanje stručne pomoći ostalim partnerima u provedbi vlastitih tematskih znanstvenih istraživanja.dr. sc. Gabrijela Vidić.

Osim navedenih rezultata, u čijoj je realizaciji Sveučilište u Zadru imalo ključnu ulogu, u okviru projekta “TAKE IT SLOW” ostvaren je i niz drugih vrijednih postignuća, kao što su: organizacija stručne konferencije na kojoj su predstavljeni primjeri dobre prakse za održive, pametne i kulturne proizvode i usluge u jadranskom turizmu; organizacija studijskog putovanja na Baltik za predstavnike projektnih partnera kao prilike za učenje o primjerima rješenja upravljanja maritimnim prekograničnim destinacijama u skladu sa specifičnim ciljevima projekta; uspostava prekogranične platforme koja predstavlja mrežu za omogućavanje komunikacije i suradnju između dionika u privatnom, znanstvenom i javnom sektoru koji su angažirani u turizmu u prekograničnom području; izrada marketing plana/toolkit-a s primjerima dobre prakse za prekogranični destinacijski marketing; provedba istraživanja na temu baštine vezane uz gastronomiju Stona i Pelješca; provedba istraživanja na temu razine interesa i svijesti o prirodnoj i kulturnoj baštini te ulozi turizma u održivom razvoju pilot područja regije Emilia-Romagna; uspostava virtualnog muzeja “Kuća kaštela” u Momjanu; uspostava signalizacije za niz atrakcija na području regije Veneto i još mnogo toga.

Projekt “TAKE IT SLOW” u realizaciji projektnih aktivnosti veliku važnost stavlja na interakciju i povratne informacije dobivene od različitih skupina dionika iz javnog, privatnog i znanstvenog sektora. To je posebice izraženo kroz kontinuiranu suradnju i savjetovanje s grupama lokalnih dionika iz prakse sačinjenih od dionika koji su na različite načine uključeni u turističke lance vrijednosti (pružatelji smještaja, putničke agencije, lokalni proizvođači, i sl.).