Događaji

Vrijeme za avanturu

''Hajdemo do Vrane'' s Planinarskim društvom Belveder

''Hajdemo do Vrane'' s Planinarskim društvom Belveder
Marija Cvetković

Kao i prijašnjih godina, poziv je otvoren za sve zainteresirane za druženje i hodnju povijesnom Vranom, stazom koju su osmislili, izradili i 2015. godine otvorili članovi PD Belveder.

Svi prijatelji planine se na VII međunarodni planinarski pohod "Hajdemo do Vrane" mogu uključiti u subotu 1. travnja 2023. godine.

4. planinarski pohod "Hajdemo do Vrane" u organizaciji PD Belveder 4. planinarski pohod "Hajdemo do Vrane" u organizaciji PD Belveder

Sama je staza zamišljena kao proširenje planinarske, pješačke i turističke ponude za sve ljubitelje prirode te osim prekrasne prirode i pogleda prema Vranskom jezeru, Kornatima, Velebitu i Dinari, uključuje i zanimljive povijesne objekte.

Staza tako prolazi pored Hana Jusufa Maškovića, starog grada Vrane – Laurane, templarske utvrde, nekoliko izvora vode, Pećine i Bibe, iz kojih su akvadukti išli do povijesne Jadere, preko liburnskih gradina i vrhova iznad Vrane do ostataka antičke Zamine.

Ove je godine trasa dijelom izmijenjena te umjesto sa južne strane, preko sipara, ide prilazom sa sjeverne strane Baka, kroz Veliku dragu – novo trasiranom memorijalnom stazom, posvećenom prerano preminulom prijatelju Mili Vođeri, bez kojeg staza ''Hajdemo do Vrane'' ne bi bila ovakva kakva jest, a pitanje je bi li uopće postojala.

Selo Vrana, povist ti je znana

Mjesto Vrana u svoje je vrijeme bilo središte kako svjetovne, tako i crkvene moći.

Vrana je iznjedrila mnoštvo poznatih ličnosti naše povijesti, počevši od Jusufa Maškovića, admirala Turske flote i rođenog Vranjanina, tu je stolovao Vranski prior i hrvatski ban Ivan Paližana.

Stari grad Vrana, poznatija kao Laurana, posljednje je utočište vitezova Templara na prostorima ondašnje Europe. Potraga za zakopanim i nestalim blagom Templara (još uvijek tajna) započeta je početkom devedesetih godina kad je ondašnja JNA tragom tih priča i legendi, zamalo započela iskopavanja.

Srećom, Domovinski rat spriječio je devastaciju ostataka starog grada Vrane. Han Jusufa Maškovića, u cijelosti sačuvano zdanje Turske ostavštine na našim prostorima, ujedno je i najzapadniji te najsačuvaniji objekt iz vremena Otomanska carstva u doba Kandijskih ratova.

Prohujalo je vrijeme, prošli su Turci i templari, stolovali su banovi i plemići…tu su se rodili svijetu nadaleko poznati arhitekt Lucijan Vranjanin i čuveni kipar Franjo Vranjanin, koji su ostavili traga na nizu građevina širom svijeta. Rodio se tu i Toma Ilirik, katolički reformator 15. st., proglašen blaženim…i još mnogi drugi.

Staza je osrednje kondicijski zahtjevna i uključuje oko 4 sata hoda po kamenitom, krškom terenu, bez šumskog pokrova, izložena suncu s nekoliko ne dugačkih, ali oštrih uzbrdica.

Dinamički plan:

08:30-10:00 okupljanje na izvoru Pećine, prijave
10:00 početak pohoda
10:45 Gradina, kraći odmor (10-15 min)
11:00 vidikovac Mali Bak, duži odmor (40-45 min)
13:30 Zamina
14:00 završetak pohoda, transfer učesnika pohoda busom na početak staze gdje ih očekuje ručak
18:00 nastavak druženja u kampu Sv. Dominik u Biogradu
19:00 svirka banda Jeremiah’s

Kotizacija iznosi 5€ (djeca ne plaćaju) i uključuje obrok.

Upute za sudionike pohoda:

Svi sudionici pohoda na istom sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su se pridržavati uputa organizatora i vodiča, u suprotnom se neće smatrati sudionicima pohoda, bez obzira na plaćenu kotizaciju.

Organizator se ne može smatrati odgovornim za bilo kakve neželjene posljedice.

Za pohod dođite adekvatno pripremljeni sukladno vremenskim i terenskim uvjetima, u čvrstoj obući – planinarskim cipelama/gojzericama, odjeveni adekvatno temperaturi, VODA ZA PIĆE MINIMALNO 2 LITRE i zaštita od sunca.

Ukoliko uzimate neke posebne lijekove ili terapiju, nemojte je preskakati, ponesite ih sa sobom i upozorite na to vodiče i/ili pripadnike GSS-a da se zna ako vam zatrebaju.

Psi su dobrodošli, ali isti moraju biti na povodcu te su vlasnici istih odgovorni za svoje i njihove postupke.

Za detaljnije informacije obratite se predsjedniku PD Belveder, Robertu Pejiću (mob: +385 98 742 983).


Reci što misliš!