Prijatelji životinja podsjećaju da je 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno u posljednjih 50 godina, a procjenjuje se da, ako se nastavi s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine više neće biti riba u morima i oceanima.

Svjetski dan za okončanje ribolova obilježava se zadnju subotu u ožujku sa svrhom edukacije stanovništva o razornim učincima ribolova na zdravlje planeta te konačnim ciljem – zabranom ribolova svuda u svijetu! Tim povodom, Prijatelji životinja podsjećaju da je 90 % velikih ribljih populacija istrijebljeno u posljednjih 50 godina, a procjenjuje se da, ako se nastavi s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine više neće biti riba u morima i oceanima.

„Ribolov pustoši svjetska mora i oceane te dovodi u pitanje opstanak raznih morskih organizama poput morskih sisavaca, riba, zvjezdača, školjkaša, trpova, koralja, kornjača, liganja te ostalih morskih životinja i vegetacije, bez kojih je život u moru narušen i pred izumiranjem. Bogata bioraznolikost mora i rijeka od iznimne je važnosti za zdravo funkcioniranje prirodnih procesa koji se odvijaju u morima i slatkovodnim vodama, a koji itekako utječu i na život čovjeka”, napominje Emanuela Poturica iz udruge Prijatelji životinja.

Dodaje i da se u Hrvatskoj zalažu za zabranu pridnenih koća, najdestruktivnije ribolovne metode, koja čini golemu i nepovratnu štetu Jadranskome moru. Pridneno koćarenje iznimno osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene, podvodne šume algi i ostala staništa morskih životinja. To dodatno nanosi fizičku štetu cijelom morskom ekosustavu. Od 50 do 80 % europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo koćarenju. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih – čak 80 % dna uništeno je koćarenjem!

„Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskoga dna završavaju zapetljane u mreži koće i većina umire zbog nedostatka kisika. Brzo povlačenje mreža iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, u Sredozemlju je u posljednjih 50 godina izgubljeno 41 % morskih sisavaca i 34 % ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubitci, više od 50 %, zabilježeni u Jadranu”, upozorava Emanuela Poturica.

Pojašnjava da Prijatelji životinja smatraju da je svima u interesu sačuvati mora i oceane te se ne smije čekati s konkretnim potezima koji mogu spasiti to malo što se još može spasiti. Kao vijest, navodi nedavno ukidanje destruktivnih i smrtonosnih lebdećih mreža stajaćica u koje se svake godine zapetljaju, ozlijede i smrtno stradaju tisuće morskih životinja u SAD-u.

„Edukacija građana o problemima ribolova i njihova podrška zabrani pridnenih koća mogu pomoći Jadranskome moru da ponovo obiluje raznim oblicima života. Svatko od nas je bitan i svojim postupcima utječe na svijet. Hoće li ti postupci utjecati pozitivno ili negativno, ovisi o svakome od nas. Najbolji način da pomognemo sebi, životinjama i prirodi koja nas okružuje jest prestanak jedenja riba i drugih životinja. Tako smanjujemo negativan utjecaj klimatskih promjena, patnju i smrt milijarda životinja te utječemo na povećanje bioraznolikosti našeg planeta o kojoj ovisimo”, zaključuju Prijatelji životinja.

Pozivaju građane da pogledaju zapanjujući dokumentarni film „Seaspiracy” te na www.zabranimo-koce.net potpišu peticiju za zabranu pridnenih koća.