Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. ožujka 2023. tri nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska fauna“. Ove su godine motivi na poštanskim markama danji leptiri – močvarna riđa, južni lastin rep i topolnjak. Autorica maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba.

Naklada maraka iznosi 30 000 primjeraka u arcima od 20 maraka, 1000 primjeraka u karnetima od 10 maraka te je otisnuto 400 maksimum-karata. Naklada se odnosi na svaki motiv pojedinačno. Vrijednost svake marke označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Prateći tekst za letak uz prigodne marke napisale su dr. sc. Iva Mihoci i dr. sc. Martina Šašić Kljajo, muzejske savjetnice u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju.

Južni lastin rep

Južni lastin rep (Papilio alexanor) jedan je od najkarizmatičnijih danjih leptira Hrvatske. Vrsta je jedna od sedam lako prepoznatljivih i velikih danjih leptira iz porodice lastinrepaca (Papilionidae) u Hrvatskoj, raspona krila imaga od 55 do 70 mm i ženki koje su u pravilu veće od mužjaka. Imago se lako raspoznaje po dvije gotovo okomite linije središnjeg dijela prednje strane krila. Stvarna rasprostranjenost vrste u Hrvatskoj desetljećima je bila nepoznata i neistražena te je do nedavnih sustavnih višegodišnjih istraživanja smatrana iznimno rijetkom i poznatom samo s nekoliko povijesnih lokaliteta u Istri, na Krku i Dalmaciji. Južni lastin rep rijetko se viđa i zbog udaljenih i nepristupačnih staništa na strmim stjenovitim vapnenačkim padinama i južno eksponiranim liticama. Danas je poznato da je vrsta rasprostranjena na više lokaliteta u Dalmaciji, južnije od Splita, gdje se leptir može vidjeti u letu uz stijene i uz vunenasti osjak (Cirsium eriophorum) i ptičju grahoricu (Vicia cracca).

Močvarna riđa 

Močvarna riđa (Euphydryas aurinia) jedna je od najprepoznatljivijih vrsta iz porodice šarenaca (Nymphalidae). Dobila je ime prema tipu staništa na kojem najčešće boravi, a to su vlažne livade. U Hrvatskoj su poznata dva ekološka tipa vrste – populacije koje nastanjuju vlažne travnjake kontinentalne regije te populacije suhih travnjaka alpske i mediteranske regije Hrvatske. U kontinentalnoj regiji populacije su obično izolirane s fragmentiranim pogodnim staništima. Uništavanje takvih manjih vlažnih staništa i promjene u vodnom režimu najizraženija su prijetnja u kontinentalnom području koja može dovesti do lokalnog izumiranja vrste. Močvarna riđa zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji strogo zaštićene zavičajne divlje svojte u cilju očuvanja na 26 područja Ekološke mreže Republike Hrvatske.

Topolnjak 

Topolnjak (Limenitis populi, Linnaeus, 1758) danji je leptir iz porodice šarenaca (Nymphalidae) nezaboravne ljepote krila i zadivljujućih staništa na kojima obitava. Staništa vrste su svijetle bjelogorične i miješane šume u kojima rastu biljke hraniteljice gusjenice, jasika topola (Populus tremula) i crna topola (Populus nigra). Topolnjak je vrsta ograničenih nalaza u Hrvatskoj i to uglavnom sa šumskih područja u kontinentalnom (Hrvatsko zagorje, Podravina i Slavonija) i gorskom području (Žumberak – Samoborsko gorje, Gorski kotar i nekoliko nalaza u Lici s ličke Plješivice i Velebita).

Veličinom imaga od 70 do 80 mm topolnjak pripada među naše najveće danje leptire prepoznatljive tamno smeđe boje gornje strane krila, manjim bijelim područjima na prednjim krilima te specifičnim šarama u bijeloj, crvenkasto-smeđoj i sivkasto-plavoj boji donje strane krila.