Više od 50 članica Koalicije visokih ambicija, među kojima je i Hrvatska, obećale su dogovoriti Sporazum 2022. godine, ali nisu uspjele

Danas u New Yorku počinju završni pregovori za UN-ov Sporazum o svjetskim morima. Bez čvrstog Sporazuma praktički je nemoguće stvoriti mreže morskih rezervata koji će pokriti najmanje 30% svjetskih mora do 2030., tzv. “cilj 30x30” koji je dogovoren na konferenciji COP15 u Montrealu u prosincu 2022.

Na posljednjim pregovorima postignut je napredak, što daje nadu da je Sporazum nadohvat ruke. Greenpeace Hrvatska je ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, poslao dopis s preporukama vladama kako uspješno okončati pregovore o Sporazumu.

Ususret početku pregovora, dr. Laura Meller, voditeljica kampanje za oceane i savjetnica za polarne krajeve Greenpeacea Nordic, izjavila je: “Svjetska mora pomažu sav život na Zemlji, a na tim će se pregovorima odlučiti o njihovoj sudbini. Znanost je jasna: zaštita 30% svjetskih mora do 2030. apsolutni je minimum potreban za sprječavanje katastrofe. Bilo je ohrabrujuće vidjeti kako su sve vlade usvojile cilj 30x30 prošle godine, ali ambiciozni ciljevi ne znače ništa bez djelovanja. Posebna sjednica, koja se održava vrlo brzo nakon što je posljednja runda pregovora propala, ipak daje nadu. Ako se 3. ožujka sklopi snažan Sporazum, on će održati cilj 30x30 na životu. Vlade se moraju vratiti pregovorima kako bi pronašle kompromise i donijele učinkovit i konkretan Sporazum. Sportskim rječnikom rečeno, već smo u produžecima. Ovi su pregovori posljednja prilika za postizanje cilja. Vlade naprosto ne smiju zakazati ovaj put.”

Više od 50 članica Koalicije visokih ambicija, među kojima je i Hrvatska, obećale su dogovoriti Sporazum 2022. godine, ali nisu uspjele. Mnogi od navodnih zagovornika zaštite oceana s tzv. globalnog sjevera odbijali su kompromis oko ključnih pitanja kao što su financiranje i raspodjela dobiti od tzv. morskih genetskih resursa sve do posljednjih dana pregovora. Ono što su ponudili bilo je i premalo i prekasno.

Sporna pitanja koja treba riješiti su financije, izgradnja kapaciteta i pravedna raspodjela koristi od morskih genetskih resursa. Rješenje ovih sporova ovisi o tome hoće li zemlje globalnog sjevera dati poštenu i vjerodostojnu ponudu globalnom jugu.

Uspostava globalne mreže zaštićenih morskih rezervata trebala bi biti glavni cilj Sporazuma, čime bi se omogućila zaštita najmanje 30% svjetskih mora.

Snažan Sporazum mora omogućiti uspostavljanje potpuno zaštićenih rezervata u otvorenim morima te zabraniti štetne prakse kao što su prekomjerni izlov ribe i rudarenje u morskim dubinama. Konferencija stranaka (COP) stvorena Sporazumom mora biti kadra  donositi odluke o svim potencijalno štetnim aktivnostima, uključujući ribolov, unutar zaštićenih rezervata, bez prepuštanja nadležnosti nefunkcionalnim tijelima pojedinih sektora koja brinu samo o kratkoročnim interesima i profitu. COP bi također trebao odlučivati većinom glasova, a ne temeljem konsenzusa, kako bi se izbjeglo usporavanje ili blokiranje napretka djelovanjem pojedinih zemalja.

Diljem svijeta zajednice malih ribara i lokalni pokreti za zaštitu svjetskih mora traže konkretne korake, ali neke i sami poduzimaju. Tako je zajednica u senegalskom gradu Cayaru uz pomoć Greenpeacea tužila tvornicu ribljeg brašna koja zagađuje more. Rudarenje u morskim dubinama samo je jedna od prijetnji kojima su izložena svjetska mora. Ovaj Sporazum o svjetskim morima promijenio bi trendove i dao prednost zaštiti nasuprot eksploataciji.