Događaji

Prisjećanje

U Znanstvenoj knjižnici obilježena 110. godišnjica rođenja Zadranina Antuna (Antona) Nizetea

U Znanstvenoj knjižnici obilježena 110. godišnjica rođenja Zadranina Antuna (Antona) Nizetea

U Znanstvenoj knjižnici Zadar jučer je obilježena 110. godišnjica rođenja hrvatskog književnika i prevoditelja rođenog u Zadru, Antuna (Antona) Nizetea.

Antun (Anton) Nizeteo hrvatski je književnik i prevoditelj (Zadar, 5. 2. 1913. - Zagreb, 4. 4. 2000.). Studij prava završio je u Zagrebu 1936. Za II. svjetskog rata bio je kulturni ataše pri veleposlanstvu NDH u Rimu i urednik Suvremene knjižnice Matice hrvatske.

Nakon 1945. u političkoj emigraciji; 1950–96. živio je u SAD-u.

Studirao povijest i bibliotekarstvo te magistrirao povijesne znanosti na newyorškome Sveučilištu Fordham; do umirovljenja 1978. radio je kao bibliotekar na Sveučilištu Cornell u Ithaci. U Hrvatsku se vratio 1996.

Ususret 110. obljetnici njegova rođenja, djelatnici Znanstvene knjižnice Zadar priredili su izbor iz fonda Knjižnice.

U Znanstvenoj knjižnici obilježena 110. obljetnica rođenja Zadranina Antuna (Antona) Nizetea U Znanstvenoj knjižnici obilježena 110. obljetnica rođenja Antuna (Antona) Nizetea

Pjesničkom knjigom Uspavanka vremenu (1938) te knjigom novela Nevjesta na otoku (1939) afirmirao se kao hermetični pa i nadrealistički pjesnik reducirane semantike, odn. kao regionalni prozaist čije novele naglašavaju sigurno, izdvojeno inzularno vrijeme.

1935. preveo je roman Mlada starost I. Sveva, a 1939. s O. Delorkom priredio i preveo Talijansku liriku. Emigrantski opus čini mu manji broj pjesama te knjiga Bez povratka (1957), zbirka novela koje tematiziraju iskustvo hrvatskih emigranata u Americi, a stilski nasljeduju psihološki realizam.

Novela Andrijana često se ističe kao ponajbolja novela iz korpusa hrvatske emigrantske književnosti. Sudjelovao je u osnivanju Hrvatske akademije u Americi, objavio više književnopovijesnih studija te prevodio hrvatsko pjesništvo s Carolyn Hunter.


Reci što misliš!