Državni zavod za statistiku, koji je, uz niz problema, probijanje rokova i optužbi za nepropisno obavljanje posla te nepopisivanje dijela građana, na jesen 2021. uspio dovršiti Popis stanovništva, nikad nije proveo Kontrolni popis, piše u četvrtak Jutarnji list.

Kontrolni popis je sukladno zakonu, obavezan i predstavlja jedinu propisanu validaciju popisnih podataka, navodi dnevnik.

- Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2021. godine predviđena je provedba Kontrolnog popisa. No, nakon završetka provedbe Popisa 2021., a uslijed znatno pogoršane epidemiološke situacije na terenu, nije se pristupilo provedbi Kontrolnog popisa na terenu - potvrdio je Državni zavod za statistiku (DZS) bez pojašnjenja temeljem kojeg je propisa vodstvo ustanove na čelu s ravnateljicom Lidijom Brković odlučilo ne provesti obavezu iz Zakona budući da Zakon ne predviđa mogućnost da se ta obaveza ne provede.

Zakon je donesen 2020., usred pandemije korone, a dodatno je izmijenjen 2021. kako bi se propisalo da se utvrđeni rokovi provedbe Popisa mogu izmijeniti odlukom Vlade ako nastupe "posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a ugrožava život i zdravlje građana ili imovinu veće vrijednosti".

Odredbe o Kontrolnom popisu, sukladno zakonu, nisu podložne promjeni jer je propisano da će se Kontrolni popis provesti "neposredno nakon Popisa", bez obzira na to u kojem roku on bio izvršen.

Preciznije, Zakon definira Kontrolni popis kao "kontrolu obuhvata i sadržaja podata ka Popisa" koja se, sukladno članku 8., mora provesti "neposredno nakon provedenog Popisa na reprezentativnom uzorku popisnih krugova radi ocjenjivanja obuhvata i kvalitete podataka prikupljenih Popisom", u skladu s "metodološkim i drugim uputama Zavoda kojima se defi nira priprema, organizacija, provedba i obrada podataka".

Za njegovu provedbu je nadležan Državni zavod. Takva se kontrola provodi kako bi se izbjegli očiti nonsensi, poput onog da u općini Zmijavci većina stanovnika pripada nekim "ostalim religijama", a da je katolika manje od trećine, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.