Kriza visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida, najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum.

Ta prijetnja koja stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja, a koji su svrstani u najveći dugoročni rizik.

- Sukobi i geoekonomske napetosti izazvali su niz planetarnih prijetnji koje su duboko međusobno povezane, stoji u priopćenju kojim je u srijedu popraćena objava izvješća o prijetnjama planetu za 2023. godinu.

U istraživanju pripremljenom za Svjetski gospodarski forum (WEF) koji se svake godine održava u švicarskom zimovalištu Davosu, sudjelovalo je 1200 stručnjaka i čelnika koji donose odluke važne za planet.

 

- Svjetska pandemija i rat u Europi u prvi su plan doveli krizu energije, inflaciju, krizu hrane i sigurnosti, navodi se u priopćenju.

Druge su velike prijetnje “polarizacija društava dezinformacijama i netočnim informacijama” te “geoekonomski ratovi”.

Rizici koje su nabrojali autori studije obuhvaćaju “pritiske na opskrbu energijom i hranom, a to će potrajati prema predviđanjima iduće dvije godine”.

- Snažno rastu troškovi života i troškovi zaduživanja jer cijene energije i kamate vrtoglavo rastu, navodi se.

 

“Priroda sukoba se mijenja”

Takva kretanja “štete borbi protiv drugih dugoročnih prijetnji, prvenstveno protiv klimatskih promjena” i urušavanja bioraznolikosti, navodi WEF.

- Ako svijet ne počne djelotvorno surađivati na ublažavanju (klimatskih promjena) i prilagodbi klimatskim promjenama u idućih deset godina slijedit će planetarno zagrijavanje i uništavanje okoliša, ističe se u tekstu.

Osim toga, krize proizašle iz geopolitičkih rivalstva različitih zemalja “prijete stvoriti dosad neviđenu društvenu nesreću jer nestaju ulaganja u zdravstvo, u obrazovanje i ekonomski razvoj, a to dodatno razara društvenu koheziju”.

 

- Druga pogubna posljedica suparništava je ponovno naoružavanje i militarizacija, posebno kroz nove tehnologije i zloćudnih aktera u svijetu, zaključuje se u izvješću.

Na konferenciji za novinare u Londonu, jedna od čelnica WEF-a, Saadia Zahidi, istaknula je da stručnjaci i svjetski čelnici koji su sudjelovali u istraživanju ocjenjuju da su tradicionalni sukobi postali manja prijetnja u usporedbi s geoekonomskim ratovima (kao što su sankcije, carine…) ili s informatičkim ratovima.

- Priroda sukoba mijenja se, rekla je Zahidi.

- No to ne znači da ne trebamo biti zabrinuti jer prvi put nakon dugog vremena rastu troškovi za naoružanje. Taj je rast sada malen, ali je prisutan u velikim gospodarskim silama, upozorila je.

 

Izvješće je objavljeno pet dana do početka velikog godišnjeg okupljanja ekonomista, znanstvenika i političara u Davosu od 16. do 20. siječnja.

Tekstom se poziva na brzu zajedničku akciju u svijetu jer “prozor za akciju brzo se sužava”.

Partneri u izradi izvješća su osiguranje i savjetovanje za upravljanje rizicima Marsh McLennan te osiguravajuće društvo Zurich Insurance Group.