S drugim polugodištem, koje u ponedjeljak, 9. siječnja počinje za nešto više od 460.000 učenika osnovnih i srednjih škola, počinje i projekt besplatnog obroka za sve osnovnoškolce, njih oko 311.000, za što je država u proračunu osigurala 544,2 milijuna kuna.

Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom samo što će od ovog polugodišta osnivači dobiti 1,33 eura (deset kuna) po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.

Mirosavljević: Održani sastanci s ravnateljima, usmeno se dogovorili

Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je upute vlasnicima i osnivačima škola (gradovi, županije koji su vlasnici škola), a oni pak, kako je rekla Hini predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonija Mirosavljević, održali sastanke s ravnateljima osnovnih škola te se usmeno dogovorili.

"To je u svakom slučaju to, svi ćemo krenuti i dati nekakav obrok učenicima. Do kraja ove školske godine sigurno će negdje biti kuhani, negdje mliječni, a tijekom ovog polugodišta i ljetnih mjeseci će se najvjerojatnije graditi kuhinje ili blagovaonice ili sklapati javne nabave s vanjskim poslužiteljima koji će kuhati. Ovo je bio prekratak period za prilagodbu", rekla je.

Komentirala je da su se neki osnivači jako dobro snašli u ovoj situaciji, poput Grada Zagreba koji je odobravao sredstva školama za nabavu opreme i inventara, "dok se drugi očito nisu snašli".

"Ali, ipak, sve je na ravnateljima i sve će oni morati riješiti", dodala je.

Neke škole nemaju ni kuhinje ni blagovaonice pa se postavlja pitanje gdje će djeci hrana biti poslužena i tko će je podijeliti, pojedine škole nemaju niti mogućnost za nadogradnju potrebnih prostora, a najveći problem po tom pitanju je, kaže Mirosavljević, u Zagrebu.

U nekim školama zbog organizacijskih mogućnosti moći će se osigurati samo hladni obrok, a u nekima će biti potrebna i zapošljavanja dodatnih kadrova. Komplicirano će biti, naglašava Mirosavljević, u dvosmjenskim školama gdje morate djeci u više navrata dati jesti.

Neke velike škole neće uspjeti organizirati do početka drugog polugodišta prehranu jer su za iznos veći od 200.000 kuna dužni raspisati javnu nabavu za dobavljača hrane, a postupak bez roka žalbe traje 50 dana.

Postavlja se i pitanje je li 1,33 eura dovoljno, na što je Mirosavljević komentirala da je "malo na knap" jer je sve poskupilo, ali da se "definitivno može". Ističe da je jeftiniji kuhani obrok od, primjerice sendviča. 

"Možda 1,33 eura nije cifra za juhu, glavni obrok, desert i salatu, ali je za glavni obrok poput variva od mahuna, graha, špageta bolonjez, lazanja", kazala je, dodavši da je jeftinije kuhati za veći broj djece.

Mirosavljević je prije u razgovoru za Hinu procijenila da je za provođenje tog projekta spremno oko 60 posto škola.

Napominje da su neke županije u zadnjih deset godina ulagale u kuhinje i blagovaone, poput Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Istra isto dobro stoji s kuhinjama, Dalmacija nema kuhinje, ali ima ugovore s restoranima.

Navela je primjer Dubrovačko-neretvanske županije gdje 70 posto škola nema kuhinje niti blagovaonice pa pretpostavlja da će one u početku davati mliječne obroke.

Ministarstvo: Do 2027./2028. trebalo bi se osigurati da sve škole imaju uvjete

Resorno ministarstvo poručuje da će sve škole imati jednake uvjete za pripremu obroka za sve učenike tek kada se osigura infrastruktura, a upravo to je i predviđeno pozivom za financiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i opremanja osnovnih škola za izvođenje jednosmjenske nastave koji će biti raspisan do kraja godine.

Time bi se do 2027./2028. trebalo osigurati da sve škole imaju uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u školama, stoji u odgovoru Hini.

Iz Ministarstva ističu da je prehrana i sada kod različitih osnivača osnovnih škola organizirana na različite načine, a tako će biti i u drugom polugodištu.

Tako se u nekim školama obroci pripremaju i poslužuju u školi, a u drugim školama se obroci za učenike dostavljaju ili iz drugih škola ili iz drugih ustanova, ovisno o infrastrukturnim uvjetima škola i načinu kako je to osnivač škola odlučio.

Vrsta obroka (nutritivno vrijedni hladni obrok ili kuhani obrok), osim o organizacijskim sposobnostima osnivača, ovisit će, kažu, i o postojećoj infrastrukturi koju škole trenutno imaju na raspolaganju za pripremu i posluživanje jela za učenike.

Ministarstvo obrazovanja će, uvjeravaju, odobravati i nova zapošljavanja kuhara i ostalih zaposlenika nužnih za pripremu i/ili podjelu obroka u školama u skladu s objektivnim potrebama kako bi do 2027. godine sve škole koje će pripremati tople obroke, osim infrastrukturnih uvjeta, imati i kadrovske uvjete za pripremu obroka.

Nastavak provođenja nacionalnih ispita

Svi učenici osmih razreda, njih 39.500, u drugom će polugodištu od 13. do 30. ožujka pisati nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike, biologije, kemije, fizike, povijesti, geografije te prvog stranog jezika. Pilot projekt provedbe nacionalnih ispita počeo je u prošloj školskoj godini kada su ispite pisali učenici osmih razreda u 81 osnovnoj školi.

Za učenike četvrtoga razreda u školama koje su prošloj školskoj godini bile eksperimentalne nastavit će se provoditi nacionalni ispiti iz hrvatskoga jezika, matematike i prirode i društva, od 6. do 10. ožujka.

Od školske godine 2023./2024. nacionalni ispiti provodit će se u punom opsegu, što znači da će ih pisati svi učenici petih i osmih razreda svih osnovnih škola.