Inflacija je i u najbogatijoj zoni eura u Europskoj uniji dostigla oko 11 posto, ekonomija ide u recesiju, a skok cijena izaziva veliko nezadovoljstvo sindikata i potrošača pa vlade poduzimaju različite mjere.

Grčka vlada uredbom je naredila lancima supermarketa kako moraju imati prihvatljivu cijenu za barem jednu namirnicu u svakoj kategoriji proizvoda. Španjolska vlada je, između ostalog, upravo podigla minimalnu zaradu na tisuću eura te zabranila zapošljavanje na određeno.

Nova talijanska vlada sprema novčanu pomoć stanovništvu i malim poduzećima.

Vlasti u Berlinu su izdvojile čak 200 milijardi eura da bi pomogle ugroženom njemačkom stanovništvu i poduzećima. Ugroženim njemačkim potrošačima država će u prosincu financirati 100 posto računa za grijanje na plin, a za to će iz proračuna biti posebno osigurano devet milijardi eura.

Skok cijena struje, plina i osnovnih potrepština posebno brine vlasti u EU-u, najviše zbog toga što su na ogromnom, uglavnom sasvim neutemeljenom skoku cijena proizvođači ostvarili značajne super-profite i nema sumnje da je to i rezultat nagađanja.

Statistički uredi navode da su građani u mnogim zemljama već smanjili potrošnju jer ne mogu izdržati poskupljenja, iako troše i dio ušteda.

Stoga je jasno da je grčki ministar za razvoj i ulaganja Adonis Georgiadis žestoko kritizirao neopravdana poskupljenja, rekavši da „građani na policama supermarketa vide stalni skok cijena i kažu da je to čista krađa“.

Grčki ministar kaže da je „potpuno neshvatljiv tako nagli i neprestan skok cijena“ i zato je objasnio da je vlada u Ateni obvezala lance supermarketa da za potrošače prihvatljivu cijenu mora imati barem jedan u kategoriji od 31 proizvoda, kao što su kruh, mlijeko, tjestenina, riža, ulje, meso…

Lanci supermarketa to moraju objaviti i na internetu i u brošurama, a ako se to ne bude poštivalo slijedi kazna od pet tisuća eura dnevno.

Da je nezadovoljstvo potrošača veliko, svjedoči i analiza statističke agencije “Nilsen” prema kojem su grčka kućanstva za prvih devet mjeseci u supermarketima potrošila više od  320 milijuna eura više nego prošle godine, a kupili su manje proizvoda.

Prosvjedi su održani i u Češkoj, Mađarskoj, Francuskoj i još nekim zemljama.

Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde upozorila je da mjere podizanja kamatnih stopa neće suzbiti inflaciju jer ekonomiji EU-a prijeti neizbježna recesija.

U analizi londonske agencije “Economist intelligence unit” piše kako u svijetu i Europi može doći do štrajkova i prosvjeda zbog ogromnog porasta cijena energije i osnovnih potrepština.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio da slijedi „pogubna visoka inflacija i slabljenje proizvodnje“ i rekao da neodlučne vlade u Europi moraju poduzeti ozbiljne makroekonomske mjere koje bi slomile inflaciju, ali i pomogle stanovništvu i ekonomiji.

MMF daje do znanja i da će i bez novih prekida isporuka nafte i plina inflacija biti duga i navodi da su, kad je u pitanju Zapadni Balkan, glavni uzrok skoka cijena energije, ali hrane, piše N1.