Pećina Vlakno na Dugom otoku niz je godina u središtu znanstvene i medijske javnosti zbog rezultata arheoloških istraživanja koja se u njoj provode od 2004. godine, a veliko zanimanje izazvalo je i posljednje otkriće, lubanja divljeg magarca (Eguus hydruntinus) stara 17.000 godina.

"Ovaj će raritet, uz ostale nalaze pronađene uz njega, dati znanstvenicima brojne informacije o paleolitičkom krajoliku i ponašanju ljudskih zajednica. A arheološkoj ekipi preostaje završiti iskopavanja za ovu godinu i preseliti se u laboratorije radi obrade i analize pronađenih nalaza", rekao je za Hinu voditelj projekta Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Vujević ističe da je ovogodišnja kampanja usmjerena na istraživanje slojeva iz vremena gornjeg paleolitika, konkretnije onih koji se datiraju u razdoblja prije 17.000 godina, vrijeme u kojemu je jadranski okoliš izgledao potpuno drukčije.

"Ledeno doba upravo je izašlo iz svog vrhunca, ali izrazito hladna klimatska slika i dalje je prisutna. Razina mora, spuštena u to vrijeme za gotovo 120 metara u odnosu na današnju, povezala je zadarski arhipelag s današnjim kopnom, a područje prema Italiji pretvorila je u veliku dolinu. Kulturni slojevi i nalazi iz Vlakna, istraženi u ovogodišnjoj kampanji, pokazuju da čak i u vrijeme kada je većina europskog kontinenta pod stalnim ledom, zajednice posjećuju pećinu i borave u njoj", objašnjava Vujević.

Na četiri metra dubine nalaze se vatrišta, ostaci oružja i oruđa, ali i kosti životinja koje pokazuju da su pećinu u to vrijeme povremeno posjećivale lovačke skupine koje su se kratkotrajno zadržavale u njoj.

"Iako zvuči skromno, u vrijeme kada većina drugih nalazišta na jadranskom prostoru ne pokazuje tragove boravka ljudi, svaki nalaz je prava mala senzacija", dodaje profesor Vujević.

Jedna od takvih je, ističe, i pronalazak lubanje divljeg magarca, životinje koja je bila omiljena paleolitičkim lovcima na Jadranu. Nalazi te vrste prisutni su na nalazištima iz vremena gornjeg paleolitika, no izrazito je rijetko pronaći dobro sačuvane, cjelovite ostatke, pogotovo lubanju.

Kampanja je financirana kroz projekt EpiC Hrvatske zaklade za znanost, a uz voditelja projekta Vujevića i zamjenika voditelja Mate Parice s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, u istraživanjima sudjeluju suradnici iz različitih europskih znanstvenih institucija te studenti arheologije Sveučilišta u Zadru.