U novom Popisu stanovništva zabilježeno je smanjenje broja vjernika u Hrvatskoj, pri čemu se broj katolika u deset godina smanjio za sedam posto, dok je broj ateista porastao s jedan posto, što se dijelu stručnjaka čini očekivano, a dijelu iznenađujuće.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je u 2021. bilo 78,97 posto, a prije deset godina 86,28 posto. Uz to je broj ateista i osoba koje nisu vjernici porastao s 3,81 posto u 2011. na 4,71 posto u 2021..

Ovakvi su podaci očekivani

"To je očekivano i nema iznenađenja u podacima", izjavio je za Hinu demograf Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

"Općenito u zemljama zapadne Europe imate trend porasta ateista. To su procesi prelijevanja sa Zapada i očekivani su", kazao je Turk Hini.

Sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Krunoslav Nikodem podatke DZS-a također ne smatra velikom novošću u bilo kojem smislu.

"Rezultati javno dostupnih empirijskih istraživanja u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj jasno pokazuju upravo trend smanjivanja konfesionalne pripadnosti i porast broja ateista, ustvrdio je Nikodem.

Kao primjer naveo je Europsko istraživanje vrijednosti (European Values Study) prema čijim je rezultatima 1999. u Hrvatskoj bilo 86,8 posto katolika i 2,9 posto uvjerenih ateista, a 2018. 80,3 posto katolika i 5,4 posto uvjerenih ateista.

Rezultati iz 2018. vrlo su slični podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), istaknuo je Nikodem.

Uzroci smanjenja broja vjernika različiti su

Trend blagog smanjivanja konfesionalnosti i blagog porasta ateista i nevjernika u hrvatskom društvu povezan je s nizom čimbenika, kazao je Hini sociolog.

Jedan od čimbenika mogu biti i iseljavanja, no ključni je faktor, naglašava Nikodem, jedan širi proces spore sekularizacije hrvatskog društva.

Taj se proces, prije svega, odnosi upravo na institucionalnu, crkvenu religioznost, a znatno manje na osobnu religioznost, napomenuo je.

"Rezultati empirijskih istraživanja u posljednjih dvadesetak godina jasno pokazuju smanjivanje povjerenja u Crkvu kao instituciju, smanjivanje tjednih odlazaka na misu, te smanjivanje povjerenja u javne uloge Crkve" rekao je Nikodem.

To upućuje na to da sve manji broj građana smatra kako Crkva adekvatno ispunjava njihove duhovne, socijalne i druga potrebe.

Profesor je izjavio i da razloge prije svega treba tražiti u djelovanju same Crkve koje je često, izravno ili neizravno, povezano s desnom političkom opcijom i izraženim ideologijskim prijeporima u hrvatskom društvu, a što onda posljedično udaljava dio građana od Crkve.

Relativni pad vjernika u odnosu na one koji su agnostici/skeptici i ateisti/nereligiozni nije velik, ali pokazuje nastavak trenda sekularizacije ili posvjetovljenja, potvrdio je Hini sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Zvonimir Bošnjak.

Još nije objavljen dio o obrazovnoj strukturi iz Popisa 2021., a Bošnjak smatra da upravo taj dio rezultata može objasniti ovaj trend.

Obrnuta povezanost stupnja religioznosti i obrazovanja

Dodao je da Popis iz 2011. navodi blizu 13 posto stanovništva s visokim obrazovanjem, dok bi prema nekim prethodnim procjenama udio visokoobrazovanih trebao nadmašiti 18 posto odraslog stanovništva u 2021.

Od ranije se zna da su prosječni stupanj obrazovanja i stupanj religioznosti u obrnutoj povezanosti pa se ključnom vezom smatra suprotan razvoj tih trendova, objašnjava Bošnjak.

Napominje da se tome trebaju dodati i podaci koji idu u smjeru sve izraženije obrazovanosti žena u odnosu na muškarce.

Već je 2011. bilo blago više visokoobrazovanih žena u odnosu na muškarce, a 2021. ta bi razlika trebala biti izraženija, tvrdi sociolog. To objašnjava potrebu žena za neovisnošću i objašnjava sve češće samohrano roditeljstvo žena.

Dodao je da se sličan trend može naći i kod muškaraca, samo u znatno manjoj mjeri.

"Drugim riječima, tradicionalni stil života poveziv s religijom zapravo postaje rjeđi izbor", reko je Hini Bošnjak.

Neke su podaci DZS-a ipak začudili

Demograf i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Anđelko Akrap nije očekivao toliki pad. Kaže da je od 100 građana, njih 20 starije od 65 godina te da su upravo stariji sugrađani skloniji tradicionalnim vjerovanjima koja uključuju Crkvu.

"Moguće je da se dio starije populacije više ne želi izjašnjavati katolicima ili vjernicima, a za razloge treba pitati Katoličku crkvu" smatra demograf.

Katolički svećenik i teolog Anton Šuljić trenutne brojke ocjenjuje "neumoljivima" i smatra da se "crkveni ljudi" trebaju vrlo ozbiljno zamisliti nad njima.

Ističe da je Popis stanovništva obavljen "prilično šlampavo", ali kaže da to ipak ne umanjuje trend.

Šuljić smatra da su na tih 7,31 posto manje katolika znatno utjecali skandali oko seksualnog zlostavljanja maloljetnika koji su se u Crkvi otkrivali posljednjih godina.

"Osim toga, tom je trendu, kao i općenito u Europi, prilično pridonio rastući sekularizam sa svom svojom propagandnom mašinerijom", ustvrdio je svećenik.

"To, međutim, ne ekskulpira ni biskupe ni svećenike u nas koji su podlegli napasti zatvaranja u birokratske zidine ili samodostatnost povlaštenog položaja pa i stanovit odmak od javnoga prostora, dijaloga te promptnog reagiranja na anomalije u društvu kakva je primjerice klijentelizam ili ova nesretna pronevjera u Ini" rekao je Hini Šuljić.