„Ugostiteljima smo podijelili potrošni ugostiteljski materijal koji je biorazgradiv, a posjetiteljima plaže staklene bočice kao alternativu za plastiku. Nadamo kako će ova naša prelijepa pješčana uvala uskoro postati plastic free zona“, govori mr.sc. Morana Bačić iz Natura-Jadera javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije

Sakarun bez plastike želja je i cilj Natura-Jadera javne ustanove za upravljanje
zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, a ujedno i naziv
projekta sufinanciranog iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
kroz koji je ustanova provela dvije edukativne radionice na toj popularnoj ljetnoj
destinaciji smještenoj s južne strane Dugog otoka. Prva radionica „Jačanje kapaciteta koncesionara za osnivanje „plastic free“ zone u uvali Sakarun“ bila je namijenjena koncesionarima, a druga „Kako do zajednice bez plastike“ domaćim i stranim posjetiteljima svih generacija. Održalo ih je Društvo istraživača mora - 20000 milja, koje je za tu prigodupripremilo razne edukativne materijale usmjerene k podizanju svijesti svih korisnika na plaži o štetnosti plastike, posebice one jednokratne, za ljude i
ekosustav.

 

Alternativa plastici
"Plastični otpad je globalni problem. Mi ne možemo djelovati globalno, ali
možemo lokalno, pa smo prijavili ovaj projekt na javni poziv za sredstva iz
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u ukupnoj vrijednosti od
49.708,75 kuna, od čega Fond izdvaja iznos od 39.767,00 kuna. Tim sredstvima
za koncesionare u uvali Sakarun nabavili smo ugostiteljski potrošni materijal
koji je biorazgradiv te smo ih kroz radionicu nastojali potaknuti da s takvim
materijalima zamijene plastiku, posebice onu jednokratnu", kazala je mr.sc.
Morana Bačić, stručna voditeljica u Natura-Jadera JU dodajući kako je cilj druge
radionice namijenjene posjetiteljima bio osvještavanje o globalnom problemu s
plastičnim otpadom te poticanje svakog pojedinca da vodi računa o svom
otpadu, izbjegava na plažu nositi plastiku, a ukoliko ju nosi da je ne ostavlja, već
pokupi za sobom.

"Posjetiteljima smo podijelili staklene bočice kao alternativu za plastiku i mi se
nadamo kako će ova naša prelijepa pješčana uvala uskoro postati plastic free
zona. Moram naglasiti kako taj plastični otpad koji se nađe na obali nije sav naš. Istraživanja koja se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, odnosno studentima
i njihovom mentoricom dr.sc. Melitom Mokoš provode već nekoliko godina,
pokazala su da je najzastupljeniji otpad na obali uvale Sakarun iz Albanije, a,
vjerovali ili ne, pojedinačno je najviše štapića za uši", pojasnila je mr.sc. Bačić te
dodala kako taj otpad, koji s južinom more izbaci na obalu, ne možemo
prevenirati već samo pokupiti za razliku od vlastitog otpada koji pojedinci za
sobom nerijetko ostavljaju na plaži i tako zagađuju prirodu i ugrožavaju zdravlje
ljudi.

Voditeljica radionica Barbara Čolić kao jedan od glavnih problema kada je u
pitanju plastični otpad u Jadranskom moru taj što se radi o zatvorenom moru u
kojemu je izmjena niska pa sva plastika koja tu dospije se zadržava i akumulira.

"Moramo osvijestiti da plastika još od kada se počela proizvoditi, od početka
1950-ih godina, je sva još uvijek ovdje. Nije nestala, nije se razgradila, a velika
količina te plastike završila je u moru", naglasila je Čolić dodajući kako je
situacija ipak danas bolja nego što je bila prije 10-ak godina, a to pripisuje
praksi i upravo akcijama i inicijativama kakve su provedene kroz radionice na
Sakarunu.

„Ugostiteljstvo se treba mijenjati“
Radionicama su bili zadovoljni i koncesionari.

"Ovo je dobrodošla inicijativa od strane Natura Jadere i njihovih suradnika.
Svijest se mijenja. Nama u ugostiteljstvu ovo je dobar pokazatelj da se može ići
drugim putem, a ne samo korištenjem jednokratnih materijala. Smatram da bi se
trebalo vratiti tradiciji i to koristiti kao naš brend. Restorani i kafići bi trebali
nositi pečat ovog kraja pa da se i u tom smislu stvari promjene. Mislim da se i
ugostiteljstvo treba mijenjati", zaključio je ugostitelj Ivica Crljenko koji je
sudjelovao na radionici.

Natura-Jadera godinama ulaže znatne napore vezano uz prikupljanje i
zbrinjavanje otpada s plaže Sakarun kako bi se u konačnici smanjila količina
otpada, posebice onog plastičnog, ali ujedno i štiti posidoniju, morsku travu koja
štiti ovu pješčanu uvalu od erozije.

"Što je na kopnu šuma, to je posidonija u moru. Osim bez plastike, želimo
Sakarun zaštiti i održati takav kakav je. To nisu Hawaji već tipična
Mediteranska plaža na kojoj je posidonija. Neki turisti, iznajmljivači, ugostitelji
htjeli bi da ju uklonimo, ali istraživanja su pokazala kako se s uklanjanjem
naslaga suhe posidonije s plaže ujedno uklanja i dio pijeska. Upravo zato ovu
morsku travu nazivaju i čuvaricom plaže, a nije bez razloga ni opjevana", kazala
je mr.sc. Bačić podsjećajući na stihove popularne pjesme Olivera Dragojevića
„Lipo li je, lipo li je, na lažini suhoj ležat¨…“.