Cijene električne energije na tržištu nikad nisu bile tako visoke pa je logično da raste i interes za ulaganje u obnovljive izvore energije, a najjeftinije je ulaganje u – solarne panele, piše u srijedu Večernji list

Kad prođe kriza, cijene struje teško da će se vratiti na razinu otprije desetak godina. Tako nam je poslovne poteze nekih bivših političara, poput Lovre Kuščevića i Tomislava Karamarka, koji su odlučili ulagati u proizvodnju struje, kratko obrazložio jedan stručnjak za energetiku.

Informacije o ulaganju u obnovljive izvore energije dostupne su, ističe, svima, pa se ne može govoriti o tome da netko ima povlaštene informacije. Jedan od primjera je studija, svojevrsni vodič, koju je u prosincu objavilo Gospodarsko interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Hrvatska je u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2019. godini ostvarila 28,5 posto energije iz obnovljivih izvora, a cilj je do 2030. doći do 36,6 posto. Odlična prilika za biznis, posebno ako se netko javi i na poziv za subvencije.

"Cijena električne energije više nikad neće pasti ispod 80 eura po megavatsatu. Više se neće moći nuditi socijalno niske cijene, pa je to doista prilika za sve, pa i za bivše političare, da otvore tvrtke koje će se baviti obnovljivim izvorima energije, prije svega solarima. Vrlo jednostavno", kaže stručnjak za energetiku Igor Grozdanić. Subvencije su, dodaje, izdašne, no čak i bez njih isplati se ulaziti u taj posao. Lovro Kuščević rekao nam je jučer da se neće javljati na natječaje za subvencije.

"Mi nemamo svoju proizvodnju struje", kaže. Tvrtka će se baviti izgradnjom sustava na manjim i srednjim objektima.

"Solarni potencijal Hrvatske procijenjen je na oko 3200 MW, a krajem 2020. godine imali smo instalirano samo oko 100. Očito je da postoji vrlo velik prostor za napredak. Najveća prednost su vrijednosti insolacije, odnosno količina sunčeve energije koja zrači po jedinici površine. Dok insolacija u Njemačkoj, koja ima najviše instaliranih solarnih kapaciteta, iznosi oko 900 do 1000 kWh/m2, u Hrvatskoj je to od 1200 do 1600 kWh. To bi značilo da možemo proizvesti dvostruko više električne energije iz sunca po jedinici površine", kaže nam Nenad Ukropina iz tvrtke ENNA Opskrba, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.