Zateknemo li se u šumi i krenemo li graditi primitivnu nastambu, bolje je da smo što dalje od hrastovog stabla. Naime, puno je veća vjerojatnost da će u slučaju oluje upravo hrast pogoditi grom. Jedna je to od poruka koju ćemo zasigurno pamtiti s dvodnevnog kampa održanog prošlog vikenda, 2. i 3. srpnja, u Karinu Gornjem.

Riječ je bila o edukaciji građana/ki za stjecanje osnovnih vještina preživljavanja u prirodi i u drugim kriznim situacijama organiziranoj u sklopu projekta B.Ready - Snažne udruge za otpornu zajednicu.

Hrastov žir i korijen čička kao sirovine za izradu kruha i kvasca, spasonosni lovorov list protiv insekata, primitivni hladnjak, gustoća krošnje veća na jugu, pravi sjever, kontra azimut - samo su neki u od korisnih savjeta i informacija  koje su sudionici kampa imali priliku čuti i naučiti.

Iako je preživljavanje i izrada nastambi u snijegu zvučalo mnogo kompleksnije od ostalih spomenutih uvjeta, sparni srpanjski zrak se na trenutak učinio podnošljivijim pri spomenu na snježne iglue, dok se nismo sjetili da bi se u snijegu ispod srušenog bora mogao skrivati - medvjed.  Postoji još nešto zajedničko nam s medvjedom, a to je - ljubav prema medu. Iskusni pčelari i pčelarice odavno znaju za šumsku (pčelarsku, suvu) gljivu, koja svojim oblikom podsjeća na konjsko kopito. Kada se zapali, njezinim se dimom  umiruju pčele i na taj se način olakšava pristup košnicama, odnosno - saćama. 

Zapamtiti trebamo i da je sigurnost uvijek na prvom mjestu. I zbog toga  pravilo 4 x 3 koje označava 3 tjedna bez hrane, 3 dana bez vode, 3 minute bez daha i 3 sekunde šoka uvijek treba imati na umu.  Bitno je i - ne paničariti. Kako bismo to osigurali, drugog nam se dana pridružio Crveni križ i održao radionicu prve pomoći. Tako su sudionici imali rijetku priliku koristiti prsluk za simulaciju Heimlichovog zahvata kako bi naučili kolika je snaga uistinu potrebna da se zahvat uspješno obavi. Prošli smo i druge osnove prve pomoći, a ističemo bočni položaj,  umjetno disanje,  metode zaustavljanja krvarenja i zbrinjavanje rana, koje bi nam u kriznim situacijama mogle biti itekako korisne.

“Preživljavanje u prirodi je na kraju, moglo bi se reći, vrlo kreativan posao koji  se svodi na snalaženje u trenutnom prostoru s onim što nas okružuje, no predznanje može život značiti. Učili smo o određivanju idealne lokacije za nastambu, osnovama orijentacije u prostoru, pronalaženju hrane, izradi primitivnih nastambi, alatima za preživljavanje… Iako postoji more informacija i vještina  koje  možemo naučiti o preživljavanju u prirodi, u ova smo dva dana ipak uspjeli savladati osnove i vjerujem da bismo se, zatečeni u nepredvidivoj situaciji, mnogo bolje snašli i preživjeli.” - rekla je Željka Jurlina, voditeljica projekta B.Ready.

Ovaj kamp je inovativna aktivnost na području Zadarske županije, a partnerske organizacije planiraju ga uz pomoć volontera održavati i u budućnosti – jednom godišnje. Podsjećamo, cilj projekta B.Ready je osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva (OCD-a) u Zadarskoj županiji za postizanje veće razine samoodrživosti i otpornosti u krizama, te jačanje suradnje civilnog i javnog sektora u izgradnji veće otpornosti zajednice na krizne situacije i unaprjeđivanje kompetencija zaposlenika, volontera i članova OCD-a za volontiranje.

Projekt B.Ready provodi Ekološka udruga Zrmanja u partnerstvu s Udrugom za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“, Udrugom socijalnih radnika Zadar – Volonterskim centrom Zadar i Agencijom za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA). Riječ je o jednogodišnjem projektu čija će provedba trajati do 16. veljače 2023. godine, a koji je sufinanciran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.