U četvrtak je Euroskupina podržala preporuku država članica europodručja, a ministri su se složili s pozitivnom ocjenom Europske komisije i Europske središnje banke o ispunjavanju kriterija konvergencije.

Preporukom se predlaže da Hrvatska uvede euro 1. siječnja 2023. godine. To je prvi korak u procesu usvajanja zakonskih akata koji će omogućiti Hrvatskoj da postane članica eurozone i da od sljedeće godine ima koristi od korištenja zajedničke valute, eura.

“S velikim zadovoljstvom mogu objaviti da se Euroskupina danas složila da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura. Ovo je ključni korak na putu Hrvatske da postane 20. članica našeg europodručja i snažan signal za europske integracije. Želim odati priznanje hrvatskoj Vladi za njezinu predanost i naporan rad na postizanju ovog rezultata tijekom proteklih nekoliko godina, u posebno izazovnim okolnostima”, poručio je Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine.

Sljedeći koraci

Ovu preporuku treba usvojiti Vijeće Ecofin na sastanku koji će se održati u petak, 17. lipnja. Očekuje se da će Vijeće također podržati pismo predsjednika Ecofin vijeća upućenom Europskom vijeću, a o tome će se raspravljati na sastanku 23.-24. lipnja.

Proces će se zaključiti usvajanjem tri pravna akta koja su nužna kako bi se Hrvatskoj omogućilo uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine.

Nema straha od grčkog scenarija

Hrvatski ministar financija Zdravko Marić je na sastanku u Luksemburgu, gdje ministri država europodručja raspravljaju o pitanjima koja se tiču njihovih zajedničkih odgovornosti u vezi s eurom, a jedna od tema ovog sastanka je i uvođenje eura u Hrvatskoj.

Zdravko Marić uoči sastanka razgovarao je s HRT-ovom novinarkom.

O proceduri ulaska u eurozonu

“Agencijskim izvještajima o zemljama nečlanicama eurozone konstatirano je da je RH jedina zemlja koja ispunjava sve kriterije i koja je spremna.

To je preporuka i o tome ćemo danas i sutra raspravljati i, nadam se, i usvojiti pismo koje će onda predsjednik našeg vijeća uputiti predsjedniku europskog vijeća na raspravu koja će biti na rasporedu idući tjedan na razini čelnika zemlja članica, a onda još jednom kada se i u Europskom parlamentu raspravi i o tome glasa početkom srpnja. 12. srpnja je donošenje konačne formalne odluke na razini vijeća ministara financija”, rekao je Marić.

Je li Hrvatska spremna?

Na pitanje je li RH dubinski spremna i postoji li strah od grčkog scenarija, rekao je da ne postoji.

“Imali smo kvalitetno i pozitivno za RH izvješće, gdje je konstatirano da su Irska i RH jedine zemlje koje su izašle iz makroekonomskih neravnoteža. Ništa se ne događa jer imamo dobre personalne kontakte, ali i to doprinosi, ali ovo je prvenstveno plod i rezultat dubinskog snimanja svega što smo činili svih ovih godina”, rekao je.

Dodao je i da od hrvatskog ulaska u eurozonu neće imati korist samo RH već i eurozona, odnosno kompletna EU jer je jasan signal dublje i daljnje integracije pojedinih zemlja u europske tijekove.

O rastu kamatnih stopa

“Eurozona i članstvo u eurozoni utječu na premije rizika. Nažalost, mi smo u okolnostima nakon dugog razdoblja niskih i negativnih referentnih kamatnih stopa, da kao odgovor na borbu protiv inflacije glavne središnje banke svijeta počinju dizati referentne kamatne stope. Naš ulazak u europsku monetarnu uniju kroz ovo smanjenje premije rizika može koliko-toliko ublažiti te poraste”, rekao je ministar Marić.