Uvođenjem eura, kune će postati bezvrijedne. Mjesecima već guverner Hrvatske narodne banke poziva građane da "na vrijeme" 35 milijardi kuna koje drže kod kuće stave u banke kako bi se automatski konvertirale u eure. Mogu to napraviti sada, a mogu i kada prijeđemo na novu valutu.

Prelaskom na euro, građani će novac morati provući kroz sustav – dvije su opcije: ili kune iz gotovine prebaciti na račun ili ih zamijeniti u bankama, piše N1.

“HNB poziva građane da što prije polože gotov novac, kune na svoje račune, da se izbjegnu gužve koje mogu nastati uoči uvođenja eura ili naknadno. Sada je visina naknade što se tiče pologa ovisna o poslovnoj politici svake banke”, kaže Tihomir Mavriček.

Ali, unatoč ovom pozivu HNB-a, s polaganjem novaca očito ne treba žuriti jer – od nagodinu – svih naknada bit ćete pošteđeni.

“Tijekom sljedeće godine, sav gotov novac se može besplatno kod banaka, pošte i fine mijenjati za eure, a nakon toga u HNB-u: za novčanice neograničeno, a za kovanice samo još dvije godine”, veli Mavriček.

Novac ipak nije na računima?

Iako građani tvrde da novac preferiraju čuvati na računu, jučerašnji podaci HNB-a pokazuju drugačije. Izvan njih je čak 43 milijarde kuna – 8 milijardi kod banaka a oko 35 milijardi kod poduzeća i u čarapama građana.

“Nikad u čarapama, one se pogube, novac treba trošiti”; “Sve je na računu. Najsigurnije ipak, ima dosta provala u susjedstvu i to preko dana”; “Danas je teško štedjeti u bankama zato jer od nje ne profitirate pa su ulaganja bolji izbor”, kažu nam građani.

“Pa imam uvijek i sa sobom, imam određenih novaca da se nađe ako mi zatreba. Nemam puno pa neće biti problema. Dok dođe euro, ja ću kune potrošit. Samo do koje cifre se mora dokazati porjeklo, mislim da do 105.000, to nije problem, nemam toliko”, kaže nam jedan gospodin.

Polaganje svote iznad 105.000 kuna na račun nemoguće je bez ispunjavanja obrazaca o porijeklu novca. Analiza se provodi u Uredu za sprječavanje pranja novca, no Porezna uprava na vrata će pokucati samo ako izvori dohotka nisu u skladu sa svotom koju porezni obveznik mijenja za eure ili provodi bilo kakvu drugu transakciju.

“Izvor dohotka može bit neoporezivi dohodak, izvor tih primitaka mogu biti: nasljedstva, darovi, sudska presuda, dobitak na lotu, razni izvori. Ali je važno da porezni obveznik u postupku nadzora može dokazati te izvore. Ako ne može, onda Porezna uprava to proglašava drugim dohotkom koji se oporezuje po stopi od 60 %”, kaže nam porezna stručnjakinja.