Kreće još jedan Proljetni ciklus radionica Studentskog savjetovališta, a prva radionica pod nazivom „Suočavanje s ekološkim krizama današnjice“ održat će se 7. travnja u 13:45 h u prostoru Code Huba

Ekološke krize i događaji mogu utjecati na mentalno stanje pojedinaca zbog zabrinutosti za budućnost. Pojedinci ne moraju direktno iskusiti takve događaje da bi osjećali ekološku anksioznost, posebice kada je riječ o ekološkim katastrofama i promjenama. Postoje posebni oblici savjetovanja za liječenje različitih oblika eko-anksioznosti koje uključuju specifične vještine suočavanja s ekološkim krizama te izgradnju otpornosti i aktivno sudjelovanje u rješavanju istih. 

Trenutni sukobi u Ukrajini stavljaju ostale ekološke krize u drugi plan. Ratne aktivnosti značajno utječu na okoliš – dolazi do stvaranja velikih onečišćenja zraka, tla i vode koja će ostaviti dugotrajne posljedice na okoliš i mentalno zdravlje ljudi. 
Pandemija COVID-a tijekom zadnje dvije godine promijenila je svakodnevni način života. Iako su uočljivije njene negativne posljedice, ishod kontrole širenja COVID-a je smanjenje onečišćenja zraka, što je najočitije bilo u Kini gdje se nebo jasno vidjelo prvi put nakon dugo vremena. 

Popuštanjem pandemijskih mjera i oporavljenjem industrije došlo je do velike potražnje goriva, a samim time i do velikog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu. Rastućim aktivizmom, tržište zahtijeva da naftne kompanije manje ulažu u nova otkrića nafte, a više u čistu energiju što će smanjiti onečišćenje zraka i vode. 

Nema sumnje da se trenutno suočavamo s klimatskim katastrofama i da ćemo se i dalje suočavati s tim poteškoćama u  budućnosti. Uz to, svaka radnja poduzeta za ublažavanje našeg utjecaja na okoliš može imati duboke učinke i mi imamo veliku odgovornost učiniti sve što možemo kako bismo živjeli na održiviji način.

Voditeljice radionice su studentice psihologije Maja Roginić, Nora Ivić i Tamara Bonačić-Civran, pod mentorstvom doc. dr. sc. Ane Šimunić s Odjela za psihologiju.