Učenici Ekonomsko- birotehničke i trgovačke škole odlučili su obilježiti Dan žena ukazijući na njihovu podzastupljenost na novčanicama. Tim su povodom u školaskom holu jedan pano posvetili temi "Žene na novčanicama", a svoje Facebook pratitelje upitali što misle, zašto su žene podzastupljene?

"Zanimljiv Dan žena u našoj školi…

Hvala profesoricama Mariji Čulini, Aniti Kocman, učenicima 4.a razreda i učenicama 2.b razreda Emi Barbić, Paoli Brzoji i Sari Škari.

Žene čine polovicu stanovništva, međutim hrvatske novčanice ne broje niti jednu žensku figuru? Zašto je tome tako?

Imenovanje novčanica, ulica i trgova odražava simboličko važnost koju (krugovi/osobe) na pozicijama odlučivanja smatraju reprezentativnom za određenu kulturu, društvu, naciju. Promatrajući tako likove kojima su posvećene novčanice, možemo saznati što određena zajednica smatra upečatljivim dostignućima, što smatra svojim identitetskim odrednicama te koje vrijednosti i narativi ovim i sličnim načinima bilježenja javnog prostora i diskursa dobivaju privilegirano mjesto vidljivosti. Povijest nas uči kako su žene na temelju roda bile onemogućene u sudjelovanju u znanosti, umjetnosti, politici, te ekonomiji, kao onim područjima koje najčešće nalazimo na novčanicama. Pravna diskriminacija te kulturološko rodno uvjetovanje omalovažavanje uvjetovalo je da djelatnost većine žena kroz povijest biva ograničena na privatnu sferu doma i djelatnosti njegovanja. Dominantni povijesni suvremenih narativa država nacija su privatne sferu potisnuli na marginu dok su istovremeno veličali figure vanjske politike, ekonomije, te nerijetko ratnih poduhvata.

Spomenuti faktori nam djelomično mogu ponuditi odgovor na početno pitanje, no kakva je situacija na međunarodnom polju? Kako Hrvatska skorim ulaskom u Euro zonu mijenja valutu koja je svjesno izbjegla figure te postojeće objekte te na taj način otvorila svoj dominantni vrijednosni izričaj apstraktnijim idejama, izgubila se i mogućnost korigirati povijesnu nepravdu isključivanja podizanja svijesti o doprinosu žena onome što danas prepoznajemo kao društveno-civilizacijskim dostignućima. Koje su prema vama alternativne mogućnosti da se spomenuto ipak ispravi u budućim generacijama ….
Želimo čuti i Vaše mišljenje!, napisali su na Facebooku.