Atana Grbić Martinović iz Eko-Zadar upozorila je na činjenicu kako problem nekontroliranog bacanja otpada ne postoji samo u urbanim sredinama, nego i u morima, oceanima, pa čak i u svemiru.

Kuhinjski otpad, plastika, papir i kartonski otpad čine oko 80 posto ukupno stvorenog otpada, pa je njihovo odvajanje ne samo nužnost i osnovni uvjet za sprječavanje nastanka otpada, nego i ekonomska dobrobit za svakog pojedinca i obitelj. Ova jednostavna i činjenično precizna poruka bila je jedna od mnogih ekoloških poruka koje su se mogle čuti na sinoćnjoj javnoj tribini „Tehnološke mogućnosti odvojenog prikupljanja otpada“ održanoj na otoku Viru.

Tribinu su organizirali virsko komunalno poduzeće Čisti otok i udruga Eko-Zadar u sklopu projekta „Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada“, sufinanciranog iz Kohezijskog fonda (85 posto) i ukupne vrijednosti veće od 1,7 milijuna kuna.

Atana Grbić Martinović iz Eko-Zadar i direktor Čistog otoka Željan Kalac ukazali su, među ostalim, na činjenicu kako je virsko komunalno poduzeće na dobrom putu kada je u pitanju infrastruktura za odvojeno prikupljanje otpada. Čisti otok tako je u sklopu EU projekta nabavio dva posebna vozila za odvojeno prikupljanje otpada, plastike i papira, a od prošlog tjedna počelo se s dijeljenjem žutih i plavih kanti za razvrstavanje. 

- Istraživanja su pokazala kako je postojanje kanti za razvrstavanje otpada unutar 100 metara od korisnika daleko najefikasniji način odvajanja otpada, a na Viru sada postoji ta mogućnost. Razdvajanje otpada kod ljudi rađa dobar osjećaj, pa zapravo nema razloga ne odvajati otpad, jer prikupljanje frakcija otpada dovodi do veće stope recikliranja. No ključno je informiranje i educiranje stanovništva od onih najmlađih do umirovljenika - poručila je Grbić Martinović i potom pojasnila: 

- Ne postoji izbor i nema alternative odvajanju otpada, jer otpad nije problem koji će riješiti netko drugi. Neće to napraviti općina, grad, županija ili država, to mogu samo ekološki osviješteni ljudi - dodala je. U tom kontekstu komunalna poduzeća osiguravaju tehnološke uvjete i mogućnosti za odvojeno prikupljanje otpada, a taj je posao za stanovnike otoka odradio Čisti otok.

- Imali smo nered na otoku i divlje deponije zbog neodgovornog ponašanja ljudi, kao u slučaju zelenih otoka, no sada smo uspjeli izgraditi sustav za odvajanje otpada. Uz postojeći sustav, a to su kolorirane vrećice, sada dijelimo plave i žute kante građanima kako bi razdvajali otpad. Kante dolaze s čipom kako bi nam poslužile za statističko praćenje razdvajanja, ali neće biti naplate. Pored toga izgradit ćemo reciklažno dvorište i sortirnicu - najavio je direktor Kalac trenutne aktivnosti i buduće korake Čistog otoka. Javna tribina održana je u vijećnici Općine Vir, a pored Grbić Martinović i direktora Kalca, sudjelovali su još direktori i odgovorne osobe u virskim komunalnim poduzećima, općinskim tvrtkama i ustanovama, te pročelnici upravnih odjela. 

Projekt „Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada“ traje od 5. ožujka 2021. do 5. ožujka 2022., a financijski je pokriven sredstvima iz Kohezijskog fonda EU, odnosno Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave za programe i projekte Europske unije, europske i međunarodne poslove (1.474.648 kuna) i sredstvima Čistog otoka (260.232). Ovim je projektom Čisti otok nabavio posebno dizajnirana i bogato opremljena Farid vozila za odvojeno prikupljanje otpada s dva spremnika, jedan za papir od dva do tri kubika i ostatak za plastiku, čime je virsko komunalno poduzeće osiguralo efikasnije prikupljanje i odvajanje otpada. Projekt je uključio i aktivnosti Čistog otoka na promoviranju odvajanja otpada, dok je tehničku pomoć u provedbi projekta pružila Agencija za razvoj Zadarske županije Zadra Nova.   

HRVATSKA ISPOD PROSJEKA EU PO PROIZVODNJI OTPADA

Godišnje se u Europskoj uniji u prosjeku proizvede oko 500 kilograma otpada po stanovniku, no ova je brojka značajno veća kada su u pitanju razvijene europske zemlje. Danska, na primjer, proizvede 730 kilograma otpada po stanovniku, dok Hrvatska proizvede značajno manje – nešto više od 400 kilograma. No bez obzira na različite brojke i razlike u proizvodnji otpada, zajednički cilj EU je recikliranje 65 posto komunalnog otpada do 2030., odnosno smanjenje odlaganja otpada na najviše 10 posto cjelokupnog otpada.  

NEVJEROJATNIH 5,25 TRIJLIJUNA OTPADA PLUTA MORIMA I OCEANIMA

Grbić Martinović iz Eko-Zadar upozorila je na činjenicu kako problem nekontroliranog bacanja otpada ne postoji samo u urbanim sredinama, nego i u morima, oceanima, pa čak  i u svemiru. Grbić Martinović je navela kako Europska svemirska agencija procjenjuje da trenutno 29.000 objekata većih od 10 centimetara kruži oko Zemlje, dok se u oceanima i morima nalazi nevjerojatnih 5,25 trilijuna (trilijun znači brojku s 18 nula!) komada plastičnog otpada. Kako dio tog otpada pluta po površinama oceana i mora, postoji šest golemih otoka smeća koji plutaju ovisno o smjeru morskih struja.     

- Postoji nesvjesnost kada se boce, plastika i drugi otpad bacaju u more, pa neće biti promjene dok se ne počne s naplaćivanjem kazni - poručila je zadarska aktivistica iz Eko-Zadar.