Oko 120.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. Prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave ima njih još oko 200.000 - jer mnogi i ne znaju da to trebaju učiniti

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada počelo je masovno iseljavanje Hrvata na zapad. Njegovateljice su, primjerice, najviše na udaru naših poreznika. Posebno one koje rade u Austriji i zarađuju do 11.000 eura, što je neoporezivi dio austrijskog osobnog dohotka, piše HRT.

“Njima se kompletna zarada pretvori u hrvatske kune i naprave porez po hrvatskom zakonu”, objašnjava Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.

U sličnom su se problemu našli i brojni hrvatski iseljenici koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, ali nisu promijenili porezni status.

“Prvo su se trebali odjaviti na MUP-u pa su se s tom odjavom trebali odjaviti na poreznoj upravi, eventualno se prijaviti ili odjaviti na Zavodu za zapošljavanje i kad se zaposle u drugoj zemlji, institucije se konzultiraju posredno ili neposredno s našima”, naglašava odvjetnik Željko Kaselj.

“Na kraj pameti mi nije bilo da bi se to meni moglo dogoditi. Raspitao sam se i odjavljen sam u Republici Hrvatskoj. Počeli su mi govoriti zakone, ovo-ono, i stvarno, oni su napravili zakone da se ja ne mogu iz toga izvući”, žali se Brodar.

Smatra da to nije pošteno jer je porez platio u Austriji, a sada mu Hrvatska želi naplatiti dodatni porez. U poreznoj upravi ističu da nije riječ o nikakvom dvostrukom oporezivanju nego o plaćanju razlike poreza na dohodak do iznosa obveze koju bi trebao platiti svaki hrvatski rezident.

“Porezna uprava radi razmjenu podataka u smislu dohodaka svih svojih rezidenata koji imaju OIB-e sa svim zemljama Europske unije, s Amerikom i još nekim zemljama tako da mogu pribaviti sve uplate na IBAN-e po svim bankama u puno država u svijetu”, kazala je Anamarija Wagner, savjetnica za porez na dohodak.

U sindikatu pak tvrde – loših je primjera mnogo, a Porezna se uprava često kod žalbi migranata oslanja na institut središnjeg životnog interesa.

“Porezna uprava odlučuje jesi li porezni rezident ili nisi. Ako jesi, imao si obvezu svih godina od kad si otišao, na ukupni svjetski dohodak, bez obzira na to koliku si svotu platio u inozemstvu – prijaviti taj dohodak i da naša porezna uprava će utvrdi rješenjem moraš li platiti dodatni porez na dohodak ili ne”, dodaje Wagner.

Osoba koja u Hrvatskoj ima kuću, stan, obitelj, ostvaruje dohotke od najma imovine, koristi zdravstveno osiguranje – uživa životni interes. Ipak, često se oni koji se samo nisu odjavili iz poreznog registra oporezuju na temelju tog instituta, upozoravaju u sindikatu.

“Događa se da Porezna uprava uopće ne uzima u obzir druge pravne mogućnosti, već odmah prakticira institut središnjeg životnog interesa, mada po međunarodnim ugovorima su porezni obveznici drugih zemalja”, ističe odvjetnik Kaselj.

Dodajmo da je nedavni poziv Porezne uprave da prijave inozemni dohodak izazvao paniku kod naših radnika migranata pa je Franjo Lazar primio 800 poziva iz cijele Europe samo ovaj tjedan.

“Ljudi kažu – odlazimo, mi dižemo cijele obitelj”, tvrdi predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.

Oko 130.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. Prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave trebalo bi imati njih oko 200.000.

“To možda i nije velika svota za radnike koji su plaćali porez u državama gdje su otišli. Za Njemačku i Švedsku propisani su modeli izuzimanja pa se u Hrvatskoj neće morati nikakva razlika platiti. Što se tiče Austrije i nekih drugih država trebat će platiti razliku poreza jer je propisana metoda uračunavanja. Problem je s državama gdje se uopće ne plaća porez, onda treba platiti ukupnu poreznu obvezu u Hrvatsko”j, naglašava Anamarija Wagner.

Dok porezna uprava poziva građane da dobrovoljno prijave inozemne primitke od 2016., iz sindikata migranata poručuju da će zaštititi prava svojih članova i nastaviti pregovore.

Dušan Brodar je, tvrdi, odjavio poreznu rezidentnost u Hrvatskoj te se prijavio u Austriji, gdje radi od 1993. godine. No nedavno je primio rješenje o dugu od 160.000 kuna.