Hrvatski ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak u Bruxellesu da će porezna politika dati svoj doprinos u ograničavanju cijena plina nakon 1. travnja, ali je u ovom trenutku prerano izlaziti s konkretnim prijedlozima.

“Prošli tjedan na sjednici vlade čuli ste od premijera i nas ministara iz gospodarskih resora da se o tome razmišlja, ali u ovom trenutku još uvijek ne bih izlazio s konkretnim prijedlozima”, rekao je Marić u Bruxellesu gdje je sudjelovao na sastanku ministara financija država članica EU-a.

Istaknuo je da se prate cijene i očekivanja koliko bi mogle rasti cijene plina nakon 1. travnja dodajući da je porezna politika spremna dati svoj doprinos u tom smislu.

“Ali, isto tako moramo razumjeti da ne možemo sve probleme riješiti poreznim izmjenama, ali u svakom slučaju porezna politika treba i dat će svoj doprinos”, rekao je Marić.

I ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je u ponedjeljak da bi smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost na isporuku plina sigurno utjecalo da povećanje cijene plina od 1. travnja bude manje.

Plin se danas isporučuje uz opću stopu PDV-a od 25 posto, a u hrvatskom sustavu postoje dvije snižene stope, od 13 i od 5 posto.

Na pitanje kakva su njegova očekivanja od zimskih ekonomskih prognoza koje će Komisija objaviti 11. veljače, Marić je rekao da očekuje slične procjene o gospodarskom rastu s kakvima barata i vlada, a to je rast od oko 10 posto u prošloj godini.

Inflacija najveći izazov 

Marić očekuje da će Komisija revidirati procjene kretanja inflacije u EU-u i državama članicama. Hrvatska je proračun za ovu godinu bazirala na pretpostavci rasta cijena od 2,5 posto na godišnjoj razini.

“Međutim, prema zadnjim podacima, mi smo već negdje na oko 3,5 posto prosječne inflacije za cijelu 2022. godine, a kasnije će puno toga ovisiti o cijenama plina i drugih energenata”, rekao je Marić.

Prema procjenama Europske središnje banke, u prvim mjesecima ove godine očekuje se nastavak ubrzavanja inflacije u EU-u, a sredinom godine trebala bi se početi ispuhavati.

“Razlog za takva očekivanje jest taj što je temeljna inflacija, kada se isključe cijene energije i hrane, i dalje na relativno prihvatljivim razinama od 2,6 posto”, rekao je Marić.

Jedna od glavnih tema o kojoj su razgovarali ministri financija bio je gospodarski oporavak od posljedica pandemije, koji je u odnosu na prethodnu krizu od prije deset godina znatno brži, te utjecaju inflacija na nastavak gospodarskog opravka.

“Sada je uz nastavak pandemije najveći izazov inflacija. Prije svega rast cijena energenata i poremećaji u opskrbnim lancima pred nas sve skupa stavlja imperativ da donesemo određene mjere kako bi se umanjio efekt prelijevanja inflacije na standard građana. Ne možemo to u ovim okolnostima potpuno neutralizirati, ali  možemo barem umanjiti”, rekao je Marić.