Zdravi blagdani najbolji su blagdani, poručila je rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb Eva Pavić, upozorivši da su skori božićni i novogodišnji blagdani izazov za osobe u riziku od dijabetesa i one, po procjenama njih skoro 500 tisuća, koji već boluju od ove sve prisutnije bolesti.

Ta sveučilišna specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane u ponedjeljak je priopćenjem, putem IMC agencije, podsjetila da je u Hrvatskoj prošle godine, prema podacima nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, bilo preko 310 tisuća osoba s postavljenom dijagnozom dijabetesa, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.

Sukladno ranijim istraživanjima, navela je Pavić, u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500 tisuća.

Dijabetes treći vodeći uzrok smrti, još veća prijetnja za vrijeme korone

Dijabetes tipa 2 pogađa gotovo svaku desetu odraslu osobu te može dovesti do ozbiljnih i dugoročnih zdravstvenih problema, uključujući i kardiovaskularne bolesti, a istraživanja upozoravaju da je dijabetes treći vodeći uzrok smrti s udjelom od 7.8 posto u 2019. godini.

Ova bolest, istaknula je Pavić, postaje još veća prijetnja u vrijeme "vladavine koronavirusa", jer su posjeti liječnicima i briga za redovno zdravlje u mnogim slučajevima svedeni na minimum.

S obzirom da se u ovo predbožićno vrijeme razmišlja se o blagdanskim jelovnicima, upozorila je da u obiteljima s dijabetičarima ili osobama u riziku od razvoja dijabetesa ovo razdoblje predstavlja posebno iskušenje za održavanje razine šećera u krvi na poželjnim vrijednostima.

No, naglasila je, imati šećernu bolest ne znači propustiti sve što se nudi u blagdansko vrijeme, već pravilnim odabirom hrane savladati još jedan izazov. Dobar plan ključ je uspjeha pa je važno nastaviti držati se redovnog rasporeda obroka, no s nešto više fleksibilnosti, poručila je Pavić.

Dijabetičarima i članovima njihovih obitelji uputila je i savjete po kojima nije potrebno odbaciti sve ustaljene zdrave navike i trud ulagan tijekom cijele godine kako bi se postiglo zadovoljavajuću razine šećera u krvi i kvalitetu života.

Ne prepustiti se blagdanskom gastro izobilju, nego pametno izabrati

Uz napomenu da pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i zdrav način života odgađaju napredovanje stanja od predijabetesa do razvoja šećerne bolesti, osobe u riziku od predijabetesa i dijabetesa pozvala je da se u potpunosti ne prepuste blagdanskom gastro izobilju, već naglasak stave na pametne izbore.

Pavić je navela da vrstu hrane koja ima zaštitni učinak u razvoju šećerne bolesti tipa 2 predstavljaju cjelovite žitarice, voće, povrće, fermentirani mliječni proizvodi, sir, kava i čaj, a nizak udio crveno i procesirano meso, rafinirani ugljikohidrati i zaslađeni bezalkoholni napitci.

Određeni vitamini i minerali mogu se povezati s manjom incidencijom za razvoj šećerne bolesti tipa 2, dok visok unos hrane i pića koja je izvor magnezija (orašasti plodovi, bučine sjemenke, grah, zeleno lisnato povrće, avokado) može smanjiti rizik.

Općenite prehrambene preporuke vrijede i dalje - potrebno je odabrati zdravije ugljikohidrate te paziti na veličine serviranja. Primjer su cjelovite žitarice (zob, heljda, proso), povrće, voće, mahunarke, mliječni proizvodi (mlijeko i jogurti bez dodanog šećera), dok je unos hrane koja uz ugljikohidrate sadrži dodane masti, šećere ili natrij potrebno svesti na minimum.

Potrebno je izbjegavati hranu koja ima nizak udio vlakana – bijeli kruh i rižu te procesirane žitarice (jednostavne ugljikohidrate).

Konzumaciju soli svesti na 1 žličicu dnevno, zamijeniti je začinima

Pavić je pozvala i na ograničavanje konzumacije soli na jednu žličicu dnevno, budući da prekomjeran unos natrija povećava krvni tlak što dovodi do povećanog rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara, te da se sol zamijeni različitim začinima, suhim ili svježim (kurkuma, kajenski papar, bosiljak, ružmarin i sl.).

Prednost treba dati kvalitetnim biljnim uljima (maslinovo, bučino, repičino), orašastim plodovima, sjemenkama, avokadu, a poseban oprez voditi s međuobrocima i snackovima. 

Kako bi si ipak priuštili desert, uvijek mogu pripremiti zdraviji kolač koji nema koncentrirane ugljikohidrate i masti, već u svom sastavu ima svježe voće, tamnu čokoladu, malo suhog voća, orašaste plodove, mljeveni lan, chia sjemenke, sezam, malo maslaca, ali i maslinova ulja. Dio brašna poželjno je zamijeniti sa zobenim brašnom ili zobenim pahuljicama, brašnom od badema ili pira. (Konkretni recepti nalaze se u prilogu).

Vezano uz količine hrane, Pavić je preporučila da se tanjur podijeliti na pola, tako da u četvrtini budu meso ili zamjene za meso (riba), u četvrtini hrana bogata ugljikohidratima, a to su kruh i zamjene (mlinci ili tjestenina ili krumpir ili riža ili grah), te u pola tanjura povrće.

Da bi održali glukozu u krvi u normalnim rasponima, dijabetičari bi trebali zadržati ukupni unos ugljikohidrata sličnim uobičajenom danu, često provjeravati vrijednosti šećera kako bi na vrijeme uočili eventualne fluktuacije.

"Oprezno s alkoholom. Ne pijte ga na prazan želudac, nego u sklopu obroka i prema već uobičajenim preporukama (jedno piće na dan).

"Usredotočite se na prijatelje i obitelj, ne samo na hranu, i zapamtite – blagdani će biti sretni samo ako ste zdravi i sposobni uživati u njima", zaključila je u svojoj poruci Eva Pavić.