​Potreba i važnost političke pismenosti mladih bi za, državu i društvo, trebali biti od iznimne važnosti. Zašto je baš politička pismenost mladih toliko važna za opstanak demokracije i što znamo o političkoj pismenosti mladih u Republici Hrvatskoj?

Iz GONGA (organizacije civilnog društva usmjerene prema unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija) ističu da uspjeh stabilnog i održivog demokratskog društva ovisi o tome koliko su građani tog društva politički pismeni i da upravo ona potiče političku participaciju. Politička pismenost uključuje informiranost, konkretna znanja i razumijevanje načina rada političkih institucija te važna pitanja s kojima se društvo suočava. Uključuje kritičko promišljanje koje bi trebalo oblikovati političke stavove, odluke i obrasce političkog ponašanja, piše RTL.

Što su građani informiraniji i politički pismeniji, veća je vjerojatnost da će sudjelovati u različitim političkim procesima od glasanja, volontiranja, prosvjedovanja, lobiranja do samog političkog angažmana na lokalnoj/regionalnoj/nacionalnoj razini. Vrlo slično, u GONG-ovom pregledu dosadašnjih istraživanja na ovu temu, možemo vidjeti da nam istraživanja govore kako je upravo politička (ne)pismenost dominantna značajka građana koji ne glasuju.

Kakvo je stanje s političkom pismenošću mladih u Hrvatskoj?

„Nažalost, smatram da dio mladih vjerojatno misli da ništa ne može promijeniti, dio njih politika uopće ne zanima i ne razumiju ju, a dio od politike odbijaju teme i način komunikacije koji vide u javnom prostoru. Politiku gledaju isključivo kroz stranke i stranačke prijepore, a ne vide važnost koju ona ima u svim dijelovima naših života. Po meni je svako pitanje političko pitanje, a isprazno je više ponavljati da će se politika baviti nama čak ako se mi ne želimo baviti njome“, kazala nam je Nikolina Blažanović, studentica diplomskog studija politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

„U Hrvatskoj se ne radi dovoljno na političkoj pismenosti mladih. To pokazuju i istraživanja. Kako očekujemo da mladi politički sudjeluju, budu zainteresirani i donose dobre odluke ako ih ne obrazujemo ni o temeljima“, dodaje Nikolina.   

GONG i Fakultet političkih znanosti su proveli istraživanje o političkoj pismenosti srednjoškolaca završnih razreda u Hrvatskoj pod nazivom Odgaja li škola dobre građane? Studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca.

72 posto maturanta smatra da NDH nije bila fašistička tvorevina

Istraživanje je pokazalo da hrvatski srednjoškolci slabo razumiju temeljne političke pojmove i da su slabo informirani. Ono što je zabrinjavajuće je da prevelik broj mladih ljudi pokazuje stavove koji se kose s vrijednostima demokracije. Trećina maturanata pokazuje visoku razinu isključivog nacionalizma, njih čak 40 posto smatra da bi u Hrvatskoj etnički Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika ostalih naroda. 72 posto ne smatra da je NDH bila fašistička tvorevina. Isto tako polovica njih pokazuje homofobne stavove. 

Gotovo polovici je prihvatljiva zabrana političkog djelovanja pojedinim strankama i pojedincima. Imaju negativan stav prema nevladinim organizacijama i njihovoj društvenoj ulozi te ne vjeruju da obični građani imaju utjecaj na stanje u državi i društvu. Ovakvi rezultati i više su nego zabrinjavajući.

„Kroz osnovnu školu o politici nismo učili ništa, a u srednjoj samo kroz predmet Politike i gospodarstva. No, zbog profesora ni na tom predmetu nisam naučila potrebne temeljne stvari. O nekim izbornim temama građanskog odgoja koje su se navodno provodile nisam nikada ništa čula. U svojoj generaciji vidim puno mladih koji ne znaju čak ni osnove politike. Vrlo su podložni vjerovati nekredibilnim izvorima, pojedincima i skupinama, samo zato što su im ideološki bliski pri čemu istina uopće nije važna. Ne propituju informacije koje dobivaju, ne promišljaju o njihovim logičnostima i nelogičnostima, a ne pristaju se preispitati čak i kad im se ukaže na pogrešku ili drugu potencijalnu interpretaciju“, ispričala je Nikolina.

Homoseksualnost smatraju bolešću

I u kasnijem istraživanju GOOD inicijative, GONG-a i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, demokratski deficit je očigledan. Učenici pokazuju ograničeno znanje u razlikovanju osnovnih pojmova i poznavanju ustavno-političkog ustrojstva. Izražen je visok stupanj neprihvaćanja drugačijih i manjina te netolerancije prema njima. Tako primjerice polovica maturanata smatra da kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti  u prostorijama državnih institucija.

Isto tako hrvatsku tradiciju smatraju bogatijom i vrjednijom od ostalih. Najmanje se njihove tolerancije primjećuje u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću, zbog čega bi homoseksualnim osobama zabranili javne istupe s izlikom sprječavanja lošeg utjecaja na mlade.

Vrlo su neodlučni i pokazuju visoku razinu zbunjenosti u pogledu demokratskih vrijednosti što ih čini podložnima manipulaciji. Njih 72 posto bi ukinulo neke političke stranke, polovica bi ih ukinula neke medije, a trećina njih smatra opravdanim ograničenje slobode govora. Svoje stavove o društvenim događanjima uglavnom grade kroz sadržaj na društvenim mrežama i kroz razgovore s vršnjacima.

Kako je do sada odrađen posao političkog obrazovanja hrvatske mladeži?

„Hrvatska je i na kraju 2021. godine jedna od rijetkih europskih demokratskih država koja nije na sustavan i kvalitetan način u svoj školski sustav implementirala obrazovanje koje bi trebalo poticati razvoj političke pismenosti mladih. Taj tip odgoja i obrazovanja najčešće nazivamo građanskim, a njegov glavni cilj upravo bi trebao biti promoviranje demokratske političke kulture i političke pismenosti“, objasnio je Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Zašto se do danas nije poradilo na kvalitetnijem građanskom odgoju i obrazovanju mladih koje je očigledno od velike važnosti? Nikolina smatra da političke volje za to nema jer vladajućima odgovara ova količina političke nepismenosti mladih ljudi koji su zato lakše podložni manipulaciji.

„Za početak treba postojati iskrena namjera i politička volja za poboljšanje političke pismenosti. Očito da Politika i gospodarstvo kao predmet nije dovoljno učinkovit. Pokazuju se i značajne razlike između različitih vrsta srednjoškolskih programa što znači da ni trenutna implementacija građanskog odgoja i obrazovanja nije urodila plodom. Smatram da nam treba kvalitetan program građanskog odgoja o obrazovanja u cijeloj Hrvatskoj koji bi se implementirao već kroz osnovnu školu. Njime bi djeca i mladi učili o područjima koja su očito do sada zanemarena u obrazovnom sustavu“, kazala je Nikolina.

'Ne smijemo okrivljavati mlade'

„Hrvatska je u ovih 30 godina propustila sustavno raditi na poticanju razvoja demokratske političke kulture, posebice u odnosu na mlađe generacije. Pritom, vrlo je važno, napomenuti kako za takvu situaciju nipošto ne treba okrivljavati mlade, nego je to propust čitavoga društva, a prije svega političkih vlasti svih ideoloških provenijencija, da mladima osigura razvoj kompetencija potrebnih da budu aktivni, odgovorni i informirani građani“, rekao nam je profesor Šalaj.

No, ne možemo se samo oslanjati na kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve hrvatske osnovne i srednje škole jer građanski odgoj neće čarobno riješiti sve naše društvene i političke probleme, ali bi on svakako bio dobar prvi korak ka napretku. Profesor Šalaj smatra da bi čitav obrazovni sustav trebao biti redizajniran na način da za svoj glavni cilj ima poticanje kritičkog promišljanja kod mladih ljudi. 

„Osim toga, jasno je da za mlade ljude novi mediji, posebice društvene mreže, predstavljaju glavni izvor informiranja, odnosno, nažalost, vrlo često dezinformiranja. Kako, dakle, poticati političku pismenost u vremenu kojemu glavni izvor političke socijalizacije za veliki broj mladih predstavljaju te i takve društvene mreže? Bojim se da ni puno ozbiljnije države od Hrvatske, one koje sustavno promišljaju političku kulturu, još uvijek nemaju adekvatnih odgovora na to pitanje, no jasno je da razvoj medijske pismenosti, to jest sposobnosti kritičkog konzumiranja medija, jest smjer u kojem trebamo krenuti“, zaključio je Šalaj.

Možemo vidjeti da trenutan oblik građanskog obrazovanja mladih ne pomaže i da se kontinuirano stvaraju generacije mladih ljudi izuzetno niske političke pismenosti. Niska razina interesa i znanja o političkim pitanjima, nepovjerenje u institucije te trend jačanja nedemokratskih vrijednosti poput netolerancije i diskriminacije prema manjinama jasni su pokazatelji da je neophodno više se posvetiti mladim ljudima i kvalitetno ih obrazovati i informirati jer o njima ovisi budućnost hrvatske demokracije.