Jedna od tri žene u svijetu žrtva je nasilja, rekli su zastupnici u Europskom parlamentu koji su u četvrtak, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, raspravljali o tom problemu i poručili da Istanbulsku konvenciju trebaju ratificirati sve članice EU-a, premda njih šest odbija to učiniti.

Obratila im se povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli koja je u ime Europske komisije osudila sve vrste nasilja nad ženama.

Povjerenica je najavila da će Komisija početkom 2022. godine predložiti direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama i protiv obiteljskog nasilja koja će se oslanjati na ciljeve Istanbulske konvencije te osigurati državama članicama učinkovite mjere i potporu žrtvama.

Dalli je istaknula da je Istanbulska konvencija sveobuhvatan i moćan instrument koji bi trebao spriječiti nasilje nad ženama i zaštititi žrtve.

„Donijeli smo čitav niz akcija koje bi trebale unijeti razliku u živote djevojaka i žena diljem Europe. U ožujku 2021. godine ambiciozna strategija koja se bavi ovom temom osmislila je aktivnosti i ciljeve koji idu prema uniji jednakosti i osuđuje sve vrste nasilja nad ženama i djevojkama“, rekla je povjerenica.  

Zastupnici su u raspravi utvrdili da su žene izloženije novim oblicima nasilja, poput onoga na internetu. Izrazili su odlučan stav da se mora zaustaviti taj negativan društveni fenomen i naglasili potrebu za snažnijim djelovanjem Europske unije, pozivajući države članice koje nisu ratificirale tu Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji da to učine - Bugarsku, Češku, Mađarsku, Litvu, Latviju i Slovačku.

Dalli je istaknula porast žrtava za vrijeme pandemije koronavirusa, posebno u obliku digitalnog nasilja i obiteljskog nasilja te je naglasila da Komisija ne radi samo na planu u Europi već diljem svijeta, u zajedničkoj inicijativi s Ujedinjenim narodima.

Europska komisija namjerava poduzeti korake kojima će se omogućiti kriminalizacija govora mržnje i nasilja iz mržnje na europskoj razini.

„U prosincu će Komisija objaviti prijedlog kako bi potaknula odluku Vijeća Europe da proširi popis zločina u koje bi trebao ući i zločin iz mržnje. To će omogućiti Komisiji da kriminalizira na europskoj razini govor mržnje i nasilje iz mržnje zbog seksualne orijentacije ili spola“, naglasila je Dalli.

Također, komisija će donijeti i niz drugih mjera, „kojima je u cilju eliminirati nasilje nad ženama, kao što je primjerice preporuka o sprječavanju štetnih praksi te pokretanje Europske mreže za sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja“, rekla je povjerenica. 

Zastupnici su u svojim govorima istaknuli porast broja žrtava tijekom pandemije koronavirusa te podatke koji govore o tome da je jedna od tri žene na svijetu žrtva nasilja.

Konvencija nije zaživjela

Govoreći o nasilju nad ženama, hrvatski zastupnik, Predrag Fred Matić, iz redova socijalista i demokrata, rekao je da postojeći programi prevencije i zaštite ne donose rezultate te da „brojke koje imamo ne ocrtavaju realnost koja je danas još gora“. 

"Mali postotak prijave nasilja govori o nepovjerenju prema institucijama i ono najbolnije, ove nam brojke jasno pokazuju da naš ključni dokument, Istanbulska konvencija, nije zaživjela na način na koji smo zamislili i da je vrijeme da se povuku hrabriji potezi", rekao je Matić.

Matić je naglasio važnost obrazovanja kao jednog od ključnih elemenata za rješavanja ovoga problema te je pozvao sve države članice da nastavne programe opreme sadržajem za omogućavanje usvajanje obrazaca koji će poticati nenasilje i ravnopravnost u Europi.

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak rekla je da je ravnopravnost žena i muškaraca preduvjet za suzbijanje nasilja.

"Žene žrtve nasilja psihički su, tjelesno, spolno i/ili ekonomski zlostavljane, a pandemija koronavirusa pojačala je negativne trendove. Svaka rana tih žena ostavlja ožiljke na našem društvu. Zato je neophodno stalno unaprjeđivati kvalitetu zakonodavnog i institucionalnog okvira, uz edukaciju i prevenciju nasilničkog ponašanja", poručila je ona.