Liste čekanja na umjetni zglob, očnu mrenu ili magnetsku rezonancu (MR), mogu se riješiti tako da HZZO utvrdi realnu cijenu za svaki postupak, a pacijentu pruži mogućnost biranja gdje će ga obaviti - u privatnoj ili javnoj ustanovi, rečeno je u četvrtak na skupu o privatnom zdravstvu.

Konferenciju pod nazivom "Privatno zdravstvo potencijalno rješenje zdravstvenog sustava Hrvatske" organizirao je Poslovni klub - Skup za Zagorje, s obzorom da u tom dijelu Hrvatske djeluje veliki broj privatnih ustanova. 

Nikola Čičak iz Specijalne bolnice za ortopediju i traumatologiju Akronion istaknuo je da se konferencijom želi pokazati što radi privatni sektor i može li pomoći javnom sektoru da umjesto dva paralelna sustava imamo jedan koji će biti na usluzi pacijentima.

"Pacijentu je svejedno ide li u privatnu ili javnu ustanovu, bitno mu je dobiti brzu i kvalitetnu uslugu", kaže Čičak.

U privatnim ustanovama radi oko 1250 liječnika, što je osam posto od ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj, i to najčešće u djelatnostima za koje su u javnom zdravstvu duge liste čekanja - ortopediji i oftamologiji te u poliklinikama za dijagnostiku.

HZZO je neke uvrstio u mrežu ustanova, a s nekim sklapa ugovore za pojedine pretrage, najviše za MR.

Liste čekanja na neke elektivne zahvate, poput ugradnje umjetnog zgloba, očne mrene, MR-a, moguće je riješiti tako da HZZO utvrdi realnu cijenu za pojedini postupak, a pacijenti bi mogli birati hoće li to obaviti  u privatnoj ili javnoj ustanovi,  kaže Čičak.

Po sadašnjim cijenama HZZO-a privatnik ne može opstati

Kao primjer navodi da pretraga MR-om u njegovoj ustanovi stoji 1600 kuna dok tu uslugu HZZO plaća ugovornih ustanovama po cijeni od 700-800 kuna, što dovodi u pitanje kvalitetu usluge jer se za tu cijenu smanjuje broj sekvenci koje se snima.

Također, operaciju prednjeg križnog ligamenta ili artroskopiju ramena HZZO plaća 6700 kuna. "Kod nas ona iznosi 24.000 kuna, nama samo ulazak u operacijsku salu stoji 5000-6000 kuna, pa po sadašnjim cijenama HZZO-a privatnik ne može opstati", istaknuo je Čičak.

Ravnateljica Poliklinike Medikol Ivanka Trstenjak Rajković, čija je ustanova ugovorni partner HZZO-a od 2005. godine, smatra da taj partnerski odnos nije ravnopravan, a cijene usluga nisu tržišne jer se nisu mijenjale desetak godina.

"Razdioba hrvatskog zdravstva na privatno i javno osjeća se preko ugovaranja s HZZO-om, gdje je privatno zdravstvo diskriminirano u odnosu na javno. HZZO određuje cijenu, količinu ugovorenih postupaka, vrijeme trajanja ugovora koje je vrlo kratko, obično od tri do šest mjeseci, a to poslovanje čini nesigurnim jer se ne može planirati, investicije su upitne jer je bankama preveliki rizik ulagati", kaže Rajković.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić rekao je da privatno zdravstvo pokazuje iskorake u području elektivne medicine, u stanjima koja nisu akutna i hitna.

"Tu može pomoći u smanjenju lista čekanja, kao i dosad u suradnji s HZZO-om, poglavito u onim područjima gdje su najveće liste čekanja u javnom zdravstvu", smatra Luetić.