U povodu obilježavanja 200. obljetnica primaljstva u Zadru, delegacija Medicinske škole Zadar Ante Kuzmanića u Zadru predvođena ravnateljicom Anitom Basioli položila je cvijeće i svijeće na grobu preporoditelja dr. Ante Kuzmanića na Školjiću.

Profesorica Basioli naglasila je kako su svi ponosni na dugu povijest primaljstva u Zadru te da je Medicinska škola Ante Kuzmanića u Zadru jedina obrazovna ustanova te vrste u Hrvatskoj s ovako dugom tradicijom.

Predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora – podružnice Zadar i predsjednik znanstvenog odbora doc. prim. dr. sc. Petar Lozo osvrnuo se na bogatu prošlost Medicinske škole Ante Kuzmanića ističući kako bi svaki građanin Zadra trebao znati, a svaki učenik trebao biti ponosan jer je riječ o najstarijoj primaljska školi u Hrvatskoj.

-U vrijeme kad je počela raditi smrtnost djece bila je takva da se nije ni bilježila. Prinos zdravstvenih djelatnika na tom polju nisu bili samo zdravstveni i demografski nego su utjecali na ekonomsku snagu i općenito razvoj društva, kazao je dr. Lozo.

U četvrtak, 25. studenoga, u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića u Zadru, održat će se znanstveni simpozij „Dvjesto godina od početka rada primaljske škole u Zadru“.

Dr. Ante Kuzmanić, čovjek čije ime danas nosi Medicinska škola u Zadru, jedan od najzaslužnijih Hrvata iz doba hrvatskoga narodnog preporoda. Bio je liječnik, istaknuti narodni preporoditelj, publicist, nacionalni djelatnik i narodni prosvjetitelj. Godine 1844. pokrenuo je prvi književni i preporodni list na hrvatskome jeziku u Dalmaciji “Zoru dalmatinsku”.

Pokrenuo je i uređivao više od 15 listova, nastojeći u svima zadovoljiti tadašnje europske novinske standarde, a osobito je značajan prvi hrvatski pravni list Pravdonoša, koji je među prvima stvarao standardnu hrvatsku pravnu terminologiju. Zagovarao je sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom i uporabu zajedničkoga hrvatskog imena, s tim da Dalmacija bude središtem hrvatskoga kulturnog života te da se hrvatski književni jezik formira na osnovi ikavske štokavštine.

Umro je u Zadru 1879. godine i pokopan na groblju Samostana sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću).