EU ga je strogo zabranila, ali ne i Indija te treće zemlje koje etilen-oksid koriste kao pesticid. A onda šalju proizvode koji postaju dio svakodnevnih prehrambenih proizvoda kojih ima i kod nas

Sladoled na štapiću s preljevom od maline, Vaganski mozzarella štapići, potom čokolada s kurkumom, đumbirom i limunom, minerali s narančom, ali i vrhnje za kuhanje te bio kurkuma… 

Zvuči fino? Vjerojatno i jest, ali ovo je samo dio niza prehrambenih proizvoda, koji su se posljednjih mjeseci povukli s hrvatskog tržišta jer su u sebi imali previsoke koncentracije kancerogenog, mutagenog i genotoksičnog pesticida etilen-oksida ili su u sebi imali preteču tog pesticida 2-klor etanol. Od početka godine, s našeg tržišta opozvalo se i povuklo čak 68 različitih proizvoda zbog iste stvari.

Etilen-oksid inače je bezbojan, otrovan i zapaljiv plin koji uništava bakterije, plijesni i gljivice, ali je na crvenoj listi EU te su ga zabranili 2015. Također, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj ne postoje pisani tragovi da se koristio zadnjih 20 godina.

Odgovor – porijeklo je uglavnom Indija koja ga još uvijek koristi kao pesticid za suzbijanje gljivičnih oboljenja. Inače, taj se plin u Europi (pa tako i kod nas) naširoko koristi za sterilizaciju, na primjer, medicinskih proizvoda za jednokratnu uporabu kao što su štapići za brisove nosa, pa tako i kod nas. No u proizvodnji hrane strogo je zabranjen, no svakih nekoliko dana po Europi se pale crveni alarmi jer se opet otkrije taj pesticid u hrani i kako stvari stoje – nema zemlje u kojoj se to ne događa, tako i kod nas.

Sve poprima razmjere mega-afere, koja je počela kada su u rujnu prošle godine u Belgiji našli kontaminirane sjemenke sezama porijeklom iz Indije. Europska komisija tada je naredila pojačani nadzor, a previše pesticida etilen-oksida ubrzo su našli i u sezamu u Francuskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Italiji, Češkoj, Finskoj, Njemačkoj, Norveškoj... Prvi slučajevi kontaminiranog sezama pokazivali su da su u njima razine spornog pesticida i tisuću puta veće od dozvoljene.

Do kraja 2020. godine preko RASFF sistema, a to je sistem EU za žurno obavještavanje o opasnim prehrambenim proizvodima, Hrvatska je dobila 20 obavijesti o kontaminiranim sjemenkama. 

„Pojedini proizvodi sa spornim sjemenke sezama kao što su, na primjer, Muesli, granola, grickalice sa sezamom… također su povučeni zbog mjera predostrožnosti, iako nije dokazano da proizvod prekoračuje maksimalno dozvoljenu količine etilen-oksida“, navode iz Državnog inspektorata.

Naša granična inspekcija stvar je shvatila ozbiljno i počela kontrolirati pošiljke sezama koje nam stižu. Na analizu su poslali 35 uzoraka iz pošiljki i samo u jednom su dokazali etilen-oksid, koji bi bio potencijalna opasnost za ljude. Zbog sezama su se pod povećalom našli i drugi proizvodi te je inspekcija otkrila i pošiljke proizvoda "Sezam&slanutak paste" te "Humus namaza" s previše etilen-oksida. Povukli su ih tržišta.

Nakon izbijanja problema, EU naredila je da svaka pošiljka sezama iz Indije mora imati prateći dokument, kojim potvrđuju da su proveli analizu u certificiranim nadležnim tijelima zemlje koja izvozi sezam, a svaka pošiljka sezama se otada i službeno uzima na analizu. 

„Zbog cjelokupne situacije na tržištu EU, sanitarna inspekcija je u veljači 2021. godine provela i službeno uzorkovanje sezama te proizvoda sa sezamom radi utvrđivanja etilen-oksida. Inspektori su uzorkovali 13 uzoraka, i to osam uzoraka sjemenki sezama i četiri proizvoda sa sezamom te jedan uzorak mješavine za posipavanje pekarskih proizvoda. U dvije pošiljke sezama te u jednim grisinima, nađen je pesticid“, odgovaraju iz Državnog inspektorata. Sve je opet povučeno s tržišta. 

No slučaj je nakon sezama dalje eskalirao. Sredinom ove godine na razini EU utvrdili su da se nedozvoljeni etilen-oksid javlja i u prehrambenim aditivima i to u aditivu E410, odnosno brašnu sjemenke rogača. Iz Državnog inspektorata potvrđuju da je tada veliki broj obavijesti pristiglo u RASFF sistem te su se s tržišta neprestano povlačili proizvodi. Čak je u srpnju ove godine sazvan i sastanak kriznih koordinatora kako bi se dogovorilo brzo djelovanje i povlačenje proizvoda sa spornim aditivom i njemu sličnim aditivima koji su kontaminirani spornim pesticidom. 

I naša je inspekcija tijekom kolovoza ove godine krenula u akciju i kontrolu uvoznika spornih aditiva, kao i u nadzor onih koji iste aditive proizvode u Hrvatskoj. U pet inspekcijskih nadzora uzeli su deset uzoraka na analizu i sve je, na sreću, bilo u redu.

No koliko je toga bilo na našem tržištu, koliko se proizvoda s pesticidom prodalo, a koliko na kraju povuklo s tržišta, nema službenih podataka. 

Znamo samo da smo tijekom prošle godine preko RASFF sustava zaprimili 26 obavijesti o prisutnosti etilen-oksida u pojedinim proizvodima, a deset proizvoda je bilo opozvano s tržišta. Četiri puta radilo se o sezamu, a ostalo su bili krekeri, keksi i paste od sezama. 

Prema podacima Državnog inspektorata, ove godine preko RASFF sistema stiglo još 67 obavijesti, od čega je bilo 68 opoziva. Na listi povučenih proizvoda bili su i kakao, kava, čaj, mlijeko i mliječni proizvodi, orašasti proizvodi, aditivi, čak osam sladoleda, žitarice i pekarski proizvodi, začini…

Sve što se s tržišta povuklo uništeno je. Posebnu pažnju privukli su sladoledi.

„Zbog povlačenja velikog broja sladoleda i mliječnih proizvoda u kojima je korišten aditiv E 410 i u kojem je utvrđena povećana količina etilen oksida, veterinarska inspekcija provela je nadzore i uzorkovanje uzorka smjesa/pripravaka za proizvodnju sladoleda koje sadrže sporan aditiv. Svi zaprimljeni nalazi odgovarali su zahtjevima o maksimalnim razinama ostataka pesticida“, navode u inspektoratu. Navode da su se proizvodi često povlačili i radi predostrožnosti, a mnogi proizvođači radi samokontrole. 
I dobro je da je tako, jer je etilen-oksid razvrstan, u skladu s uredbom Europskog parlamenta i Vijeća Europe, kao mutagena, karcinogena i reproduktivno toksična tvar. 

No u zemljama kao što je Indija i dalje se koristi, prije svega za suzbijanje štetočina, a kod sezama ga koriste za suzbijanje Salmonele. Zanimljivo je da u Nizozemskoj proizvode s ovim pesticidom čak spaljuju i ne koriste ih kao gnojivo, toliko od njega zaziru. 

Iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su kako posljednjih 20 godina ne postoji pisani trag da se etilen-oksid koristio u Hrvatskoj kao pesticid, a isto tako ni u Europskoj uniji.
Pitali smo, je li ministarstvo pokrenulo poseban nadzor vezan uz ovaj problem koji nikako da se stiša jer svako malo izađe nova obavijest da se nešto s polica povlači?

„U Hrvatskoj ne postoji poseban monitoring Ministarstva poljoprivrede kojim se prati rasprostranjenost samo etilen-oksida, nego se u sklopu Nacionalnog programa praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani u 2021. godini, između ostalog utvrđuje i prisutnost etilen-oksid u sjemenkama sezama“, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede. Za 2021. godinu predviđeno je uzimanje 15 uzoraka u pet gradova, što je veliki korak naprijed s obzirom na to da se do 2021. godine nisu provodile analize za etilen-oksid“, odgovorili su iz Ministarstva.

Tako je lani u sklopu monitoringa pesticida u hrani analizirano 311 uzoraka, a ove godine planira se analizirati 550 uzorka i za to se osiguralo 1,2 milijuna.
Dodajmo još i to da se uz spomenuti sporni aditiv E410, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) rekli su da je etilen-oksid nađen i u aditivima E412 i E 415, koji  se naširoko koriste kao zgušnjivači. Ipak, umiruju potrošače, koji se s pravom pitaju koliko je opasno ako se ipak nešto pojede s tim pesticidom?

„Valja istaknuti kako konzumacija hrane, koja sadrži etilen-oksid ne predstavlja akutni rizik za zdravlje, ali postoji povećan rizik ako se hrana, kontaminirana ovom aktivnom tvari, konzumira kroz duže vrijeme“ odgovorili su iz HAPIH-a.

Ipak, navode i to da su studije na eksperimentalnim životinjama dokazale da etilen-oksid može imati potencijalno kancerogeno, mutageno i genotoksično djelovanje. EU ga je zabranila 2015. godine i Unija ima jedne od najstrožih zakona koji se tiču sigurnosti hrane, pa tako i pesticida koji se u drugim zemljama i dalje koriste. Iz HAPIH-a potvrđuju da je većina proizvoda, u kojima je pronađena previsoka koncentracija ovog pesticida, porijeklom iz Indije gdje se etilen-oksid još koristi kao pesticid, a ne samo kao dezinfekcijsko sredstvo medicinske opreme.