Koliko je čovjek promijenio klimu, odnosno utjecao na nju čuli smo i na nedavno održanom klimatskom forumu u Glasgowu gdje je između ostalog odlučeno kako će sve zemlje EU smanjiti emisiju stakleničkih plinova, najviše CO2 za 55 %, odnosno Hrvatska za 45 posto.

Jučer je upravo na tu temu kako smanjiti  štetne stakleničke plinove, a time i zagrijavanje zemlje koje je već na 1,2 C,  bilo riječi u hotelu Kolovare na predavanju  za javni sektor. Što je zelena ekonomija i tko su najveći zagađivači na predavanju je pojasnio je Ivan Vrdoljak iz firme Alcina d.o.o koja je na ovom projektu angažirana kao konzultant. Naime riječ je o europskom projektu GECO2 „Green economy and CO2“  u koji je uključeno 8 partnera, 15 talijanskih regija te tri Hrvatske županije, a Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA jedan je od partnera na projektu.

Vrdoljak je istaknuo kako  se od 1960. do 2010. godine broj molekula CO2 u atmosferi povećao za 25%! Procjenjuje se da su ljudske  aktivnosti uzrokovale približno 1,0° C globalnog zatopljenja iznad predindustrijske razine. Kod nas, ističe Vrdoljak najveći je zagađivač industrija, točnije termoelektrane te poljoprivreda:

„Generalno kad gledamo na razini svijeta, 25 posto emisija plinova iz proizvodnje energije, to su termoelektrane, to su toplane. Sa 24 posto ide poljoprivreda zajedno sa šumarstvom, a sa 21 posto industrija, te ima još nešto zagađivača poput stanovanja, prometa itd…“ kazao je Vrdoljak.

Ističe kako svi dionici u društvu od građana, poduzetnika, poljoprivrednika i te kako mogu pridonijeti  tome da se smanji emisija CO2, pa čak i javni sektor poput predstavnika gradova i županija koji su bili na današnjem predavanju.

 „Županija raspolaže s bolnicama, poliklinikama, školama, vrtićima i ostalim objektima, a oni mogu biti energetski efikasniji, odnosno manje emitirati CO2, to je jedna uloga JLS., a druga je da Županija, Grad i Općine mogu napraviti neke mjere koje stimuliraju određeni vid ponašanja poljoprivrednika, građana i industrije koji opet ide u smjeru smanjenja CO2. Potpunu regulativu ima netko tko donosi zakon, znači RH u ovom slučaju. Zadarska županija ne može davati porezne olakšice, ali može davati određene nagrade ili može davati subvencije odnosno stimulirati ponašanje koje dovode do smanjenja emisija CO2.“ Kazao je Vrdoljak.

Za tako nešto nabrojio je brojne pozitivne primjere iz Njemačke, Nizozemske i drugih europskih država koje teže tome da do 2033. budu carbon free zemlje što je uostalom i direktiva EU. Hoće li Hrvatska uspjeti za 12 godina stići te standarde, ostaje nam tek za vidjeti.