U hotelu Olea u Novalji, održana je Početna konferencija Projekta rekonstrukcije i dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen.

Projekat, čiji je korisnik Lučka uprava Novalja, vrijedan je 73.422.876,23 kn te sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u iznosu od 62.409.444,79 kn, dok je iznos nacionalnog sufinanciranja: 11.013.431,44 kn.

Prije početka konferencije, uzvanici i predstavnici medija imali su prilike obići lokaciju gradilišta u pratnji predstavnika izvođača radova i saznali tehničke informacije o projektu.

Početna konferencija održana je pred oko 50 uzvanika, i započela pozdravnim govorima gostiju: Župana Ličko-senjske županije Ernesta Petrya te gradonačelnika Grada Novalje, Ivana Daba koji su istakli značaj projekta u odnosu na unapređenje kvalitete života kako stanovnika Novalje, tako I cijele Ličko-senjske županije te se posebno osvrnuli na kontinuitet suradnje s Ministarstvom mora, prometa I infrastrukture, te podršku Vlade RH a koji su rezultirali brojnim investicijskim projektima u ovom dijelu Hrvatske.

Dabo je posebno istaknuo povijesni značaj Trajektnog pristaništa Žigljen koje je pušteno u promet 30. Svibnja 1990. godine, “u prvim trenutcima uskrsnuća mlade Hrvatske države i prvim naznakama rata koji će doći. S trajektnim pristaništem Žigljen uspostavljen je kvalitetan koridor, a da nije bilo njega I opstojnost Hrvatske bila bi dovedena u pitanje.”

Novaljski gradonačelnik zaključio je da je nadgradnja trajektnog pristaništa Žigljen, koja se još naziva i vratima otoka Paga, upravo ono što je potrebno kako bi se postigao cilj što boljeg prihvata ljudi koji žele doći na Pag.

“Ponosan sam na investicije koje se dešavaju na području Ličko-senjske županije. Moja misija je da podignemo investicijski ciklus i potaknemo gospodarstvo te unaprijedimo životni standard na ovim prostorima” – rekao je župan Pety naglasivši da su projekti poput rekonstrukcije I dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen rezultat sinergije između Županije i Lučke uprave Novalja, podrške resornog ministarstva te dobrog odnosa sa Vladom RH.

V.d. ravnatelj Lučke uprave Novalja, Igor Vidas, koja je ujedno i nositelj projekta, prisutnima je predstavio tijek projekta, ciljeve i rezultate koji se očekuju po dovršenju Projekta rekonstrukcije i dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen koje je planirano za studeni 2023. godine.

„Projekt „Rekonstrukcija i dogradnja trajektnog pristaništa Žigljen odnosi se na ulaganje u produljenje i rekonstrukciju obale 1, obale 2 i obale 3, s osiguranjem prihvata plovila maksimalne dužine 120m, zatim pristajanja plovila pri lošijim vremenskim uvjetima izgradnjom nasipa koji će štititi obale od vjetra i valova te noćenja plovila u trajektnom pristaništu“ – rekao je Vidas.

Na početnoj konferenciji Projekta, napomenuto je kako će se po završetku rekonstrukcije i dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen na obali 1 osigurati vez za trajekt dužine 120m, produljiti će se obala 2 za 56,0 metara, te će se proširiti ulaz u uvalu na obali 3, kako bi trajektima veće dužine bio osiguran i olakšan manevar.

„Provedbom projekta osigurati će se adekvatan privez i sigurnost linijskih veza, veći kapacitet i razinu uslužnosti postojeće luke te cjelokupno povećanje nivoa usluge. S obzirom na to da kroz ovo trajektno pristanište godišnje prođe oko milijun putnika i oko 300 tisuća vozila, cilj je projekta skratiti boravak i čekanje vozila na ukrcaj, samim time i smanjenje gužvi na pristaništu, a sve navedeno pridonijet će poboljšanju uvjeta povezanosti otoka s kopnom i općenito opstanku i razvitku grada Novalje i otoka Paga“ – dodao je Vidas.

Kako je istaknuto, cilj projekta je postizanje dugoročne demografske, ekološke, energetske i ekonomske samoodrživosti otoka Paga kroz poboljšanje usluge prijevoza tijekom cijele godine i bez obzira na pritisak turizma.

Na Početnoj konferenciji nazočni su bili i Gradskoga vijeća  Matej Guščić, članovi Upravnog vijeća Lučke uprave Novalja, kolege ravnatelji, predstavnici lokalnih institucija te predstavnici medija.

Projekt rekonstrukcije i dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen dio je velikog investicijskog ciklusa koji provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a sve s ciljem povezivanja otoka, povećanja kvalitete života i zadržavanja stanovništva.

Stručni skup: „Okvir djelovanja županijskih lučkih uprava u Republici Hrvatskoj“

U sklopu Početne konferencije Projekta rekonstrukcije I dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen održan je stručni skup po nazivom „Okvir djelovanja županijskih lučkih uprava u Republici Hrvatskoj“ na kojem je govorio Loris Rak, predsjednik Zajednice županijskih lučkih uprava, a sudjelovali su ravnatelji županijskih lučkih uprava.

Na stručnom skupu prezentirani su izazovi s kojim se ove pravne osobe s javnim ovlastima susreću u postojećem pravnom okviru koji definiranja njihovu djelatnost i poslovanje.

Zaključeno je da su županijske učke uprave u cijelosti opravdale svoje postojanje, što je vidljivo iz niza investicijskih ciklusa u gradnji i održavanju objekata lučke podgradnje, čime se u bitnome povećala ukupnost operativnih obala u funkciji povećanja i poboljšanja pomorskog putničkog prometa te povezivanja obale i otoka te otoka međusobno. U tome je posebno je naglašena uloga Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji je osigurao financiranje investicija bespovratnim sredstvima Europske unije, ali i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji je te investicije u preostalom dijelu pratilo sredstvima državnog proračuna.

Također, u zaključcima je istaknuto da je postojeći sustav županijskih lučkih uprava potrebno nadograđivati kroz razvoj legislativnog pravnog okvira koji se očekuje donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i niza podzakonskih akata kojima bi se trebalo omogućiti efikasnije upravljanje lučkim područjima luka otvorenih za javni promet kroz osnaživanje kontrolnih mehanizama i administrativnog upravljanja, posebno u okviru ovlasti u provedbi lučkog reda i naplate lučkih pristojbi i naknada.    

Organizacija Stručnog skupa je sufinancirana u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.