Događaji

Kravata je znak zrelosti

Danas se slavi kravata - hrvatska, europska i svjetska baština

Danas se slavi kravata - hrvatska, europska i svjetska baština
Dusko Jaramaz/PIXSELL

Hrvatska je domovina kravate, a Zagreb prijestolnica kravate te se danas, osim brojnih svečanosti povodom Dana kravate kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, središnja proslava održala u Zagrebu

Na Trgu bana Josipa Jelačića Kravat pukovnija održala je svečanu Smjenu straže pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada Zagreba,  na čelu s direktoricom Martinom Bienenfeld.

Nazočili su predstavnici Academiae Cravaticae, izaslanica  predsjednika Hrvatskog sabora zastupnica Zdravka Bušić, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler sa suradnicima,veleposlanici kravate, Miro Gavran i Igor Rudan,  predstavnici Kluba za javnu diplomaciju HDUN te renomiranog Hrvatskog diplomatskog kluba  te drugi ugledni gosti i prijatelji kravate, kao i brojni građani i posjetitelji.

Nakon Smjene straže zapovjednik Kravat pukovnije Željko Matejčić i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića saborska zastupnica Zdravka Bušić, vezali su kravatu na spomenik bana Josipa Jelačića, a nastavljeno je vezanje kravata i na 40-ak drugih spomenika i bista u Zagrebu.

“Kravata je znak zrelosti, dostojanstva i svečanosti. Academia Cravatica već desetljećima radi na svjetskoj promociji kravate te smo ponosni što se Dan kravate svake godine proslavlja diljem svijeta.  Javnost je zainteresirana za kravatu, što potvrđuje da je kravata hrvatska, europska i svjetska živa baština”, naglasio je Marijan Bušić, osnivač i ravnatelj Academiae Cravaticae, koja svojim djelovanjem produbljuje povijest kravate od vremena njezina francuskog prepoznavanja i imenovanja na dvoru Luja XIV,” dodao je Bušić. 

“Primjer je naš pjesnik Ivan Gundulić, na čijem sam jedinom portretu nastalom za njegova života zapazio da nosi učvoreni rubac. Na slici je zabilježeno da Gundulić tada ima 33 godine što znači da za nadolazeću 2022. možemo reći: evo nam 400-te obljetnice Gundulićeve kravate”, naglašava i najavljuje Bušić.

Navodimo i prigodni komentar  Karla Resslera, hrvatskog eurozastupnika: “Dan kravate je prilika da još jednom naglasimo simboliku i nezamjenjiv kulturni identitet kravate, jedinstvenog odjevnog predmeta hrvatskih korijena. Kravata nije samo dar naših predaka cijelome svijetu, već je i simbol civilizacije i uljudnog ophođenja. Zato je važan element nacionalnog brendiranja Hrvatske i vrijedno oruđe kulturne diplomacije, koje možemo još više koristiti.”

Kad je riječ o ostalim proslavama u Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu  je ispred Turističko-informativnog centra postavljeno platno s motivima iz Tridesetogodišnjeg rata te kostimirani model hrvatskog vojnika, sudionika rata, s crvenim rupcem oko vrata. U Mrkoplju je otvorena izložba starinskih Mrkopaljskih kravata, izložba dječjih crteža na temu Mrkopaljske kravate, te organiziran tečaj vezivanja kravate i druge aktivnosti.

U Puli, gdje je 18. listopada 2003. godine izvedena instalacija „Kravata oko Arene“ prof. Marijana Bušića, realizirani su brojni prigodni programi u osnovnim i srednjim školama.  Na temu kravate predstavljeni su likovni i pjesnički radovi učenika, izložene knjige i brošure, puštani dokumentarni filmovi. Učenici su u školu došli s kravatom te vježbali vezanje kravate sebi i drugima. U pratnji svojih nastavnika vezali su kravatu i na više bista  i spomenika  u gradu Puli.

Osim navedenih, svečanost obilježavanja Dana kravate održala se i u brojnim institucijama, školama, vrtićima, gradovima i lokalnim upravama u Hrvatskoj.


Reci što misliš!