Morske ptice, guščarice, barske ptice i ptice grabljivice najugroženije su vrste ptica u Europi te im brojnost najbrže opada

Brojnost svake treće ptičje vrste u Europi opala je u posljednjih nekoliko desetljeća, a svaka peta ptičja vrsta je pod prijetnjom ili blizu prijetnje od izumiranja, objavila je u novom izvještaju “Europska crvena lista ptica 2021” organizacija BirdLife, koju u Hrvatskoj predstavlja udruga Biom. Crvena lista analizira regionalni rizik od izumiranja 544 vrste ptica u 50 država i teritorija Europe, a svakoj vrsti pridodan je status od “najmanja zabrinutost” do “izumrla”.

Podatke o pticama prikupile su tisuće stručnjaka i volontera iz cijele Europe. Ovo je četvrta procjena stanja ptica koju je napravio BirdLife International – prethodne procjene objavljene su 1994., 2004. i 2015. godine. Novi izvještaj objavljen je jučer, u istom tjednu kada UN-ova Konvencija o bioraznolikosti raspravlja o novom planu borbe protiv globalne krize divljih vrsta.

S obzirom na to koliko su ptice osjetljive na sve promjene u okolišu, one su savršeni indikator za razumijevanje stanja naše planete. Sav život na planeti je povezan, tako da kad su ptice ugrožene – svi smo ugroženi.

Neki od glavnih nalaza BirdLifeove studije:

– 1 od 5 vrsta ptica u Europi pod prijetnjom je ili blizu prijetnje od izumiranja

– Brojnost 1 od svake 3 vrste ptice u Europi opala je posljednjih desetljeća

– Morske ptice, guščarice, barske ptice i ptice grabljivice najugroženije su vrste ptica u Europi te im brojnost najbrže opada

– Morska staništa, poljoprivredna zemljišta, vlažna staništa i travnjaci vrste su staništa s najugroženijim vrstama i onima kojima opada brojnost

– Većini ševa, strnadica i svračaka opada brojnost; druge velike taksonomska grupe sa značajnim opadanjem brojnosti su patke i barske ptice

– 71 ptičja vrsta (njih 13%) je ugrožena u Europi

– Dodatnih 35 vrsta (njih 6%) je blizu ugroženosti

– 5 ptičjih vrsta još uvijek je regionalno izumrlo

Glavni uzroci opadanja ptičjih populacija u Europi:

– Veliki razmjeri promjena korištenja zemljišta – status šljuke kokošice (Gallinago gallinago) promijenjen je s “najmanja zabrinutost” na “osjetljiva” prvenstveno zbog gubitka staništa i degradiranja prostora za gniježđenje

– Intenzivne poljoprivredne prakse – status grlice (Streptopela turtur) ostao je “osjetljiva” jer intenzivne poljoprivredne prakse uništavaju njena mjesta gniježđenja dok snažni pesticidi izazivaju snažno opadanje dostupnosti hrane

– Pretjerano crpljenje morskih resursa – status gavke (Somateria mollissima) promijenjen je s “najmanja zabrinutost” na “osjetljiva”, zbog kombinacije čimbenika, uključujući bolesti i manjak hrane

– Zagađenja kopnenih voda – status crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis) promijenjen je s “najmanja zabrinutost” na “osjetljiva”, najvjerojatnije zbog zagađenja vode uslijed poljoprivrednih aktivnosti i urbanog otjecanja

– Neodržive i učestale šumarske prakse – status velikog djetlića (Dendrocopos major) ostao je “najmanja zabrinutost”, ali mu brojnost opada, uglavnom zbog neodrživih šumarskih praksi

– Razvoj infrastrukture – status španjolskog orla (Aquila adalberti) i dalje je “osjetljiv” jer ova populacija pati od visokog mortaliteta zbog elektrokucije na energetskoj infrastrukturi

Iako su glavne informacije s nove Europske crvene liste zabrinjavajuće, ima i dobrih vijesti. Poboljšani status crvene lunje (Milvus milvus) i azurskog burka (Pyrrhula murina) – dvije značajne konzervatorske priče o uspjehu – pokazuje da ciljani pristup oporavku vrsta djeluje, dok intervencije poput dobro dizajniranih agro-ekoloških modela mogu pružiti životnu šansu opadajućim vrstama kao što su kosac (Crex crex).

Dubravko Dender, stručni savjetnik za očuvanje ptica, Udruga Biom:

„Unatoč svim mjerama koje se na području Europe, prije svega u Europskoj uniji, provode kako bi se očuvale ptice, jasno je na primjerima različitih vrsta kako one ili nisu dovoljne, ili se ne implementiraju na odgovarajući način. Nužno je značajno izmijeniti uobičajene prakse u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu kako bi one u što manjoj mjeri negativno utjecale na ptice. Ukoliko ne nastupe značajnije promjene u spomenutim praksama, za očekivati je kako će se u idućem Crvenom popisu još veći broj čestih vrsta ptica naći u kategorijama koje upozoravaju na povećan rizik od njihovog izumiranja.“

Claire Rutherford, stručna suradnica za vrste, BirdLife Europe:

„Jedna od poruka s ove Crvene liste je da možemo popraviti tešku situaciju europskih ptica. Ptičje populacije u Europi opadaju uglavnom zbog gubitka staništa, no postoje rješenja za taj problem. Restauracijski radovi velikih razmjera, uz zaštitu nekolicine preostalih staništa u Europi, neće pomoći samo pticama da prežive, nego će pomoći i u preživljavanju čovjeka.“

Martin Harper, regionalni direktor, BirdLife Europe:

„Ovi rezultati pokazuju da ne uspijevamo održivo upravljati našim kopnom, kopnenim vodama i morima. Želimo i trebamo Europu koja će predvoditi svijet u obnovi okoliša, ali da bi se to dogodilo, potrebno je ništa manje nego transformiranje naših ekonomija. Ovo transformiranje mora početi SADA, u razdoblju koje je UN nazvao “desetljećem ekološke restauracije”.“

Cijeli dokument Europska crvena lista ptica 2021 dostupan je u  PDF-u na engleskom jeziku: https://www.birdlife.org/wp-content/uploads/2021/10/BirdLife-European-Red-List-of-Birds-2021.pdf