Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u srijedu je upozorila na rizičniji položaj ruralnih žena kad je riječ o rodno utemeljenom nasilju i na otežano zapošljavanje te pozvala institucije na jačanje njihova ekonomskog i društvenog statusa.

Slabija dostupnost policije, liječnika, besplatne pravne pomoći i savjetodavne podrške čini položaj ruralnih žena, izloženih rodno utemeljenom nasilju i nasilju u obitelji, rizičnijim od onoga u kojima su žene u urbanim područjima, upozorila je pravobraniteljica uoči Međunarodnog dana ruralnih žena, 15. listopada. 

Također, dodala je, zbog niže obrazovanosti, nedostupnosti cjeloživotnog obrazovanja, loše prometne infrastrukture, slabijih ekonomskih prilika, kao i još uvijek nedovoljnih kapaciteta dječjih vrtića, žene u ruralnim područjima otežano se zapošljavaju.

Istovremeno, žene u ruralnim područjima svojim vještinama, znanjima i kreativnim potencijalima predstavljaju snagu na kojoj se može temeljiti ruralni razvoj Hrvatske, istaknula je Ljubičić.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano, kroz svoje preporuke, ukazuje na nužnost izrade nacionalne strategije koja bi se odnosila na položaj žena u ruralnim područjima.

Tako je, u postupku javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030., prihvaćena njezina primjedba da se u Strategiji jače istakne uloga žena u ruralnim područjima, kako u strateškoj viziji, tako i kod provedbenih mehanizama.

U svom izvješću o radu za 2020., pravobraniteljica je istaknula da su žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj u 30,19 posto slučajeva, a u najvećoj su mjeri to žene starije od 65 godina života (47,6 posto).  

Iako su načelno žene nositeljice OPG-a slabije obrazovane od muškaraca nositelja OPG-a, to se ipak mijenja među mladim poljoprivrednicima, gdje su žene mlađe životne dobi bolje obrazovane od muškaraca te dobi, dodala je.

Sukladno preporukama UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena, države bi, kaže Ljubičić, trebale uspostaviti poticajni institucionalni, zakonski i politički okvir kako bi osigurale da ruralni razvoj,  poljoprivredne i vodne politike budu rodno osjetljive te omoguće ženama u ruralnim područjima da djeluju i budu vidljive kao dionici, donositeljice odluka i korisnice.