Take it slow - Slow food iz Ravnih kotara naziv je projekta predstavljenog u ponedjeljak, 27. rujna na terasi Muzeja antičkog stakla u Zadru, uz degustaciju autohtonih jela Ravni kotara (prisnac, priška, vara...), uz prigodno predstavljanje narodnih nošnji Ravnih kotara i tradicijsko vokalno pjevanje

Sveučilište u Zadru projektni je partner na projektu TAKE IT SLOW koji je sufinanciran u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-20202. Projekt je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije.

Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne, nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja.

Zašto baš Ravni kotari, pojasnila je Božena Krce Miočić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti zadarskog sveučilišta.

"Izabrali smo baš ovaj termin da pokažemo da se s nekakvim pomacima, koji nisu klasična turistička ponuda, može puno toga napraviti. Možete u pred ili posezoni  s različitim segmentima turista napuniti smještajne objekte, nije sve u suncu i moru. Danas će većina ljudi koji dođe probati neko jelo ili otići na neko hodanje ili, ako je to neka filmska ekipa, snimiti ovdje neki film. U okviru ovog projekta svaki naš partner ima obvezu razviti jedan proizvod koji se uklapa u slow smart ili sustainable turizam. To je ili pametni ili održivi ili polagani turizma. Naša je odluka da to budu Ravni kotari jer smatramo da su oni ogroman potencijal koji je ostao zaboravljen od ljepote Morskih orgulja, zalaska sunca, kupanja i sunčanja. Vidimo da moderni turist i prije korone, a posebice nakon, traži osamljenost i poseban doživljaj i to je segment koji smo željeli prikazati", rekla je.

Ovaj se projekt, konkretno, bavi gastronomijom Ravnih kotara, od čega je djelić predstavljen i na današnjoj prezentaciji.

"Bavimo se već duže vrijeme i znanstveno Ravnim kotarima i zaključili smo da, uz svu kulturnu baštinu, ta gastronomija predstavlja poseban odmak. Zato što imaju ulaznu sirovinu, ali imaju i jela za koje ni mi domaći nismo čuli niti ih probali, a koja se zapravo mogu jako dobro interpretirati i ponuditi u nekoj modernoj kuhinji", istaknula je Krce Miočić.

Kao primjer dobre prakse spomenula je španjolsku regiju Baskiju.

"Jedna od naših projektnih aktivnosti je Baskija, odlazak u njihov gastronomski centar da naučimo na koji su oni način cijelu regiju izprezentirali, gdje imaju veliki broj restorana s Michellineovim zvjezdicama koji mogu služiti kao primjer kako to napraviti. Tamo su udružili male OPG-ove, a to su mali ljudi koji postaju pravi turistički proizvod", pojasnila je Krce, ujedno i moderatorica panel rasprave na temu Slow fooda održane u sklopu prezentacije. 

Obzirom da je prezentacija ovog projekta održana na Svjetski dan turizma, Krce Miočić smatra kako možemo biti zadovoljni turističkim rezultatima, ali da je temeljno pitanje - što mi želimo do turizma, koji je naš pokazatelj kojeg želimo pokazati.

"Da, imamo ove godine velik broj turista koji su odabrali našu zemlju, ali isto je tako veliko pitanje što će biti kad se vratimo u "novo normalno" ili "staro normalno". Kao što smo vidjeli, turizam je jako otporan, on je otporan čak i na pandemiju. Pitanje je kad dođemo u to novo ili staro normalno, hoćemo li znati čuvati našu baštinu koju imamo tako da služi drugim generacijama. Održivost kao takva može djelovati kao koncept koji je neprovediv, ali ako nismo svjesni da moramo čuvati ovo što imamo da bi bili  privlačni, onda imamo velik problem", kazala je.

Dakle, cilj svega je da zadarska regija ne bude vezana samo more i sunce već i da bude regija s, primjerice, najboljim sirom ili najboljim vinom, janjetinom... Ovo je regija bogata tradicijom, zanimljivim vokalnim pjevanjem, prekrasnim nošnjama, a ljudi nisu ni svjesni da to pozitivno utječe na turiste, smatra Krce Miočić.

U panel raspravi sudjelovali su i Ante Galić, TZ Grada Zadra; Marta Pintur Bosna, Udruga za ruralni razvoj Ravni kotari; Iva Bencun, Zadar Outdoor; Vlado Babac, restoran Pet bunara; Ante Butić, OPG Butić; Tomislav Klarin, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru; Ana Zubčić, AGRRA.