Državni arhiv u Zadru ove godine različitim događanjima obilježava svoj dan – 20. rujna, kao spomen na godinu 1624. kada je osnovan Arhiv Generalnog providura za Dalmaciju, preteča današnjeg Državnog arhiva u Zadru.

Tako je u ponedjeljak, 20. rujna u arhivskoj Čitaonici predstavljen digitalizirani arhivski fond Obitelj Draganić Vrančić (HR-DAZD-352).

Rezultat je to pilot-projekta kojeg su pokrenuli djelatnici Državnog arhiva u Zadru i njihovi suradnici nakon donošenja novog nacionalnog Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM).

Na ovaj način Državni arhiv u Zadru želi približiti svoju ustanovu korisnicima prateći suvremene trendove informacijskih znanosti i tehničkih dostignuća.

"Donošenje novog nacionalnog Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM)  potaknuo je početkom prošle godine nas djelatnike Arhiva i vanjske suradnike, da pokrenemo pilot-projekt koji bi obuhvatio digitalizaciju nekog fonda. Odabran je, dakle, fond obitelji Draganić Vrančić koji sadrži različite vrste arhivskog gradiva i to privatne i poslovne serije triju generacija obitelji Vrančić, jedne obitelji Draganić i pet generacija obitelji Draganić Vrančić, u rasponu od sredine 15. do početka 20. stoljeća", rekao je u prigodi predstavljanja Ante Gverić, ravnatelj zadarskog Državnog arhiva.

Kao posebnu vrijednost ovog fonda istaknuo je nikad objavljene autografe i skice Fausta Vrančića.

"S obzirom da taj fond nije sačuvan cjelovit nego je raspršen unutar nekoliko ustanova, jedan od ciljeva ovog projekta je potaknuti suradnju s ostalim ustanovima u kojima se dio fonda nalazi kako bi se gradivo virtualno okupilo na jednom mjestu u digitalnom okružju. Dio fonda nalazi se u Državnom arhivu u Rijeci, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ali i u Beču i u mađarskim arhivima.

Potaknuti suvremenim teorijskim praktičnim idejama, Državni arhiv u Zadru ovim projektom ima za cilj pružiti znanstvenicima i istraživačima, kao i široj javnosti, mogućnosti novog načina pretraživanja i pronalaska potrebnih dokumenata. Za potrebe ovog projekta razvijen je novi informacijski sustav i baza podataka, izrađeni na temelju aplikacijskog profila sastavljenog od elemenata tzv. KAM Pravilnika. Cilj je fond učiniti vidljivim i dostupnijim, a izradom informacijskog sustava sa strukturiranim beta podacima prema postavljenim standardima omogućuje se bolja pretraživost i razmjena informacija kao i konačnici sama zaštita izvora", istaknuo je Gverić.

Osim toga, jedan od ciljeva ovog projekta je i okupljanje suradnika, istraživača i znanstvenika iz različitih područja da se potakne interdisciplinarni pristup istraživanju kako bi se zajedničkom suradnjom zapisi i dalje mogli nadopunjavati i nadograđivati informacijama na temelju novih otkrića i interpretacija.

"Obzirom da se radi o prvom takvom javno predstavljenom projektu među državnim arhivima u Hrvatskoj koji je na opis arhivskog gradiva primijenio spomenuti Pravilnik i ponudio detaljni način pretraživanja informacija, pozivam stručnu i znanstvenu zajednicu na međusobnu komunikaciju i razmjenu iskustava te ističemo da su svi komentari i moguće primjedbe dobrodošli, kako bi se projekt i dalje razvijao i usavršavao", pozvao je ravnatelj Gverić na kraju svog izlaganja.

O važnosti digitalizacije fonda Draganić Vrančić govorila je arhivska savjetnica Dubravka Kolić, koja je pri tom istaknula važnost digitalizacije kao rješenja za arhiviranje vrijedne građe.

Nevenka Kalebić je predstavila praktični dio same pretrage ove građe koja je od danas dostupna i u Digitalnom arhivu na stranici  Državnog arhiva u Zadru.