U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Na sjednici sudjeluje i potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Uvodno se obratio predsjednik vlade Andrej Plenković.

Plenković je rekao kako su strateški projekti vlade ulazak u šengenski prostor te ulazak u europodručje. Hrvatska je usvojila strategiju za uvođenje eura 2018. godine i od tada sustavno i temeljito radi na njezinoj provedbi.

"Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting", rekao je Plenković, prenosi HRT.

Dodao je da će to imati utjecaja i na olakšanje hrvatskog izvoza i na dolazak turista.

"Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijene. Plaće su rasle više i to znači da je životni standard nakon uvođenja eura porastao", rekao je Plenković.

Podsjetio je da je rok za ispunjavanje svih obveza oko uvođenja eura kraj ožujka 2022. godine te je uvjeren da ćemo sve ispuniti. Uvođenje eura vlada planira za 1. siječnja 2023.

Kako će izgledati prijelaz na euro

Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a, u razgovoru za HRT otkrio je detalje zamjene kuna za euro.

Prvo je komentirao Memorandum o razumijevanju.

"Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura", rekao je.

Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to stajati, Mavriček rekao je da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.

"Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o pristupanju RH europodručju", rekao je Mavriček.

"Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica", rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku stoji oko 10 centi.

Skladištenje kune

Što se tiče skladištenja kune koja će se zamjenjivati eurom, rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2.8 milijardi kovanica kuna.

"Kada bismo ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub, dobili bismo 4500 km kovanica, što je od Zagreba do Rijada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1.13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona, što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna", objasnio je Mavriček.

Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja, odnosno omjera približno 7.5:1.

"Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna, dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje", objasnio je Mavriček.

Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbanka golema količina njemačkih maraka ostala na mnogim mjestima. Prema nekim procjenama, radi se gotovo o šest milijardi maraka. I danas se mogu marke promijeniti u eure.

"HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanja novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti stalno čuvana", rekao je Mavriček.

Rokovi zamjene novčanica i kovanica u kune

"Za razliku od novčanica kuna koje će se u euro mijenjati neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjat će se samo tri godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u", objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.

Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.

Kada je riječ o papirnatim eurima, Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.

"Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle vratiti eurosustavu", objasnio je.

Dakle, od novih narudžbi Hrvatska kupuje sljedeće novčanice.

"Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice", rekao je Mavriček.