Od jučer je Virsko more uz plažu Jadro čistije barem za nekoliko stotina limenki, staklenih boca, raznog metalnog otpada, nekoliko automobilskih guma, pa čak i jedne odrezane sabljarkine glave.

Nakon nekoliko sati ronjenja i čišćenja virskog podmorja u nedjeljnim jutarnjim satima ovu su količinu otpada izvadili ronioci, a potom su je bacili u kontejner virskog komunalnog poduzeća Čisti otok. Time je punih devet godina od posljednje akcije obnovljena tradicija čišćenja podmorja na otoku Viru.

- Riječ je o hvalevrijednoj akciji kojom smo obnovili tradiciju čišćenja našeg podmorja. Ovakve akcije želimo provoditi najmanje jednom godišnje kako bi ukazali na važnost čistog i prirodnog ambijenta kao našeg osnovnog životnog i turističkog resursa. Zahvalni smo svima koji su u njoj sudjelovali, jer čisti Vir i zeleni otok nemaju alternativu - naveo je značaj ove akcije načelnik Općine Vir Marino Radović, koji je s direktorom virske Turističke zajednice Srđanom Liverićem na licu mjesta bio pratio Eko Vir 2021.

Kao pokrovitelji akcije čišćenja virskog podmorja ekološku poruku o važnosti očuvanja morskog podmorja i okoliša poslali su Općina Vir, virska Turistička zajednica, destinacijska kompanija Vir turizam i Ronilački klub AdriatiCro iz Zagreba, ali su glavna priča bili oni koji su ronili i čistili virsko podmorje kod Jadra: ronioci i članovi HVIDR-e Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad (HVIDR-a NZI-NZZ), članovi Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Grada Zagreba, IPA Sisačko-moslavačke županije, Počasni vod Bošnjaka Tigar Rakitje 90./91. te Državna interventna postrojba civilne zaštite – MUP. 

- Ovo je program kojega provodimo s ciljem približavanja rekreacijskog ronjenja osobama s posebnim potrebama, a u ovom slučaju to su hrvatski ratni vojni invalidi i branitelji oboljeli od PTSP-a - kazao je Valentino Rajković, dopredsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza, izbornik reprezentacije i pukovnik Hrvatske vojske u mirovini. 

- Mi smo udruga koja zastupa interese invalida te želimo dati svoj doprinos u senzibilizaciji javnosti za potrebe osoba s invaliditetom, pridonijeti njihovoj mobilnosti te unaprijediti kvalitetu njihovog života. Želimo sve te ljude iz rata vratiti u civilni život, što ne ide baš lako, ali se pokazalo kako invalidima ronjenje predstavlja radost i najbolji oblik rehabilitacije - dodao je pukovnik Rajković, a potom ukazao i na važnost same akcije koju članovi HVIDR-e NZI-NZZ, kao nositelji programa, provode već jedanaestu godinu.

- Kada smo u inozemstvu znamo sve čuvati i poštovati, ali ne i kada smo u vlastitom domu. Podmorje je priča za sebe, jer imamo najljepše more i stvarno želimo pomoći da se njegova ljepota i čistoća sačuvaju. Zato smo svojedobno predložili državi da se ovakve ekološke akcije provode u proljeće i na jesen na petnaest do dvadeset punktova na moru, ali je potom sve stalo. Sada kao Ronilački savez Hrvatske moramo ponovno pokrenuti tu priču za cijelu našu obalu, i to u suradnji s gradovima i županijama od Istre do Dubrovnika. Mi pokušavamo potaknuti. Branili smo domovinu i sudjelovali u stvaranju Republike Hrvatske, ali ne možemo sami čistiti more - poručio je pukovnik Rajković u ime devedesetak ljudi koji su u tri grupe sudjelovali na trodnevnim akcijama čišćenja podmorja na otoku Viru i jednim dijelom na Cresu.    

Među roniocima koji su čistili virsko podmorje bilo je i troje virskih ronioca koji su ronilačku obuku prošli u virskom ronilačkom centru kod CMAS-ovih instruktora Sandija Magašića i Darija Duića, također sudionika ove ekološke akcije i voditelja Ronilačkog centra AdriatiCro na Viru sa sjedištem u Zagrebu. Mate Čulina, Toni Kapović i Joso Čepić odradili su zarone i vratili se na Muja punih ruku.

- Ima svega pod morem, najviše limenki i boca, no prekrasan je osjećaj sudjelovati u akciji u kojoj se na konkretan način postiže rezultat i koja za cilj ima čisto Virsko more - poručili su Virani. Direktor virske Turističke zajednice Srđan Liverić poslao je istu poruku. 

- Želimo imati čisto more i očuvan okoliš radi brojnih turista iz cijelog svijeta koji nas posjećuju te svoje doživljaje otoka prenose drugima, no najviše radi nas samih koji u tom ambijentu živimo cijelu godinu - kazao je Liverić.