Gradonačelnik Grada Paga Ante Fabijanić rekao je kako je za sanaciju divljih odlagališta otpada na području Grada Paga iz proračuna utrošeno preko 100. 000 kuna, što je za Grad Pag velik iznos.

Novac poreznih obveznika potrošen je zbog pojedinaca koji su, iz samo njima poznatih razloga, otpad ostavljali uz prometnice, na livadama, na plažama ili uz plaže, što uvelike nagrđuje okoliš, a kod turista stvara dojam neuređenosti i nebrige.

Može li se novac utrošen na sanaciju divljih odlagališta nadoknaditi kaznama? Vrlo teško, jer počinitelje nije lako pronaći ili, ako postoji trag koji vodi do mogućih počinitelja, nije lako dokazati da su to baš oni napravili. Divlja odlagališta nisu problem samo Grada Paga. Ima ih na svim dijelovima otoka i sve jedinice lokalne samouprave na otoku suočene su s tim problemom. Na divljim odlagalištima ostavlja se stari namještaj, dotrajala drvenarija, razbijena stakla, građevinski materijal, a nažalost, na nekima je bilo i kućnog otpada. Zahvaljujući otočankama i otočanima koji žele čisti otok, na društvenim mrežama se objavljivalo o pojavi divljih odlagališta, a brojne reakcije na takve objave potakle su nadležne gradske službe na djelovanje, na traženje onih koji otpad ostavljaju na mjesta koja za to nisu predviđena i na sanaciju. Vjerojatno zahvaljujući tome, ovog ljeta zabilježeno je i nešto pozitivno.

Tako ovog ljeta, na primjer, u šumi Dubrava nije bilo većih količina otpada. Prijašnjih godina, šuma Dubrava bila je žalosno nagrđena svakovrsnim otpadom, posebno uz šumsku stazu. Pozitivan primjer je i Ledenik na kojem su se ostavljale goleme količine građevinskog i drugog otpada. Ovog ljeta, na Ledeniku nisu zamijećene veće količine otpada. No, i dalje ostaje problem divljih odlagališta otpada uz makadamsku cestu Pag-Crnika koja je atraktivna biciklistička staza, a velik je problem s odlaganjem otpada uz prometnice u blizini naselja Gorica. Ustrajno objavljivanje fotografija novih ilegalnih odlagališta otpada na društvenim mrežama pokazalo se kao učinkovit način za rješavanje problema. Naime, nakon objave fotografija mjesta na kojima je odbačen otpad, komunalno redarstvo moglo je brže reagirati i tražiti one koji su otpad ostavili.

U priči o divljim odlagalištima otpada posebno je značajno to što sve veći broj otočanki i otočana brine o otoku, o okolišu i aktivni su u dojavljivanju o pojavi divljih odlagališta otpada. To je velik pomak u odnosu na vrijeme kada se velika većina pravila da ništa ne vidi i ništa ne zna. Očito je sve više onih koji su svjesni kako otok treba održavati čistim i urednim. Povećana je osjetljivost otočana i otočanki na pojavu divljih odlagališta otpada, a redovite objave o pojavi takvih odlagališta potiču i bolji rad nadležnih službi. Sve to bi moglo imati pozitivan učinak. Problem divljih odlagališta otpada neće se lako riješiti, ali se broj takvih odlagališta može znatno smanjiti, a i to je pomak u očuvanju otočnog krajolika.