Predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predstavili su u srijedu u Preku na otoku Ugljanu prvi put Nacionalni plan razvoja otoka i Registar otoka, strateške dokumente koji bi trebali omogućiti kvalitetniji život na svim hrvatskim otocima.

"Nacionalni plan razvoja otoka je dokument koji sveobuhvatno i multifondovski, iz svih različitih izvora financiranja, objedinjuje ciljeve, prioritete, mjere i projekte za razvoj otoka u razdoblju od 2021. do 2027.", rekao je državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

Kako je objasnio, taj dokument pokriva mnoga područja, od društvenih i kulturnih, preko prometa, do svih onih bitnih stvari za život otočana. U njemu su istaknute ključne stvari koje muče otočane, a rješavat će se uz pomoć nacionalnih i europskih sredstava, rekao je Šime Erlić. 

Kao ključne probleme istaknuo je prometnu povezanost otoka s kopnom, bolju dostupnost zdravstvene zaštite, opskrbu vodom i očuvanje prirode.

"Ovaj je plan baza za pregovore koje imamo s Europskom komisijom. Hrvatska je u jednom specifičnom razdoblju kada pregovaramo za novu omotnicu sredstava i razrađujemo prioritete ulaganja. Europska komisija od nas traži da imamo kvalitetne dokumente koji očitavaju stvarne potrebe ljudi na otocima. Nama je ovaj dokument osnova na temelju koje ćemo pregovarati i definirati prioriteti za buduća ulaganja", rekao je Erlić.

Na novinarsko pitanje kako se namjerava riješiti problem s vodoopskrbom, državni tajnik Erlić je odgovorio kako su zakonskim izmjenama omogućili da se količina vode poveća po otočaninu s 45 na 85 kubika, ali, dodao je, za sustavno rješavanje potrebno je izgraditi mrežu vodoopskrbe i odvodnje.

"To su veliki kapitalni projekti, nisu lako rješivi, zahtijevaju velika ulaganja, ali postoji plan. Bit će dostupna sredstva i za takav tip ulaganja", rekao je Erlić.

Istaknuo je kako će Nacionalni plan za razvoj otoka dati širinu za ulaganja, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a procijenilo je da su mjere u njemu vrijedne 7,8 milijarda kuna.

"No taj iznos nije konačan jer se očekuje doprinos ostalih ministarstava za dodatna ulaganja, prvenstveno u vezi sa sredstvima koja Hrvatska ima na raspolaganju u europskim fondovima do 2027. godine", rekao je Erlić.

Govoreći o Registru otoka, istaknuo je da su prvi put na jednome mjestu popisani i kategorizirani svi otoci – 1244 otoka, otočića i hridi.

"Bilo je krajnje vrijeme da se svi otoci popišu i stave u jedno sučelje koje će biti dostupno svima. Stvorili smo bazu podataka koja će služiti kao podloga za izradu analitičkih izvještaja nužnih za usmjerenja i vođenje učinkovite politike razvoja otoka", rekao je Erlić.

Registar otoka i Nacionalni plan razvoja otoka predstavljeni su predstavnicima Zadarske i Ličko-senjske županije, Grada Zadra, otočnim jedinicama lokalne samouprave, otočanima i ostalim dionicima otočnoga razvoja.