Stergios Karavatos svaki dan šeće sa svojim psom u šumi kod Soluna, drugog grčkog grada po broju stanovnika. Tu šumu veličine 3.000 hektara zovu „zelena pluća grada", piše Deutsche Welle u izvještaju iz te zemlje kojom haraju ogromni požari.

Trenutačno cijelu zemlju ugrožava najveći toplinski val svih vremena. Živa na termometru redovito prelazi 40 stupnjeva Celzijevih. No u šumi kod Soluna je ipak malo ugodnije. I tu je vruće, ali puše lagani vjetrić. Unatoč tome, za izazivanje požara velikih razmjera bila bi dovoljna jedna jedina iskra. Prije nekoliko tjedana je izbio požar u neposrednoj blizini, no vatrogasci su ga uspjeli staviti pod kontrolu. Uzrok požara nije poznat. „Vjerojatno opušak cigarete", pretpostavlja jedan vatrogasac koji promatra šumu.

Požari zbog smeća

Grčki ogranak Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF tvrdi da je 90 posto šumskih požara uzrokovano ljudskom nepažnjom. Karavatos ističe: „Mi bi barem mogli voditi računa o tome da ne bacamo smeće u šumi. Komad stakla, konzerva, komad plastike – pri ovoj vrućini i kod takvog intenziteta sunčevih zraka vatra može izbiti već i zbog smeća."

On se još uvijek dobro sjeća 7. srpnja 1997. „Bilo je tako vruće da se nije moglo disati. A onda su se iznad šume pojavili ogromni oblaci dima i u najkraćem vremenu sve je bilo obavijeno plamenom", priča Karavatos. Toga je dana izgorjelo više od pola šume. Karavatos tvrdi da se klima u Solunu zadnjih godina uočljivo promijenila te da je do danas nestalo 30 posto nekadašnjeg pošumljenog područja.

Velike suše

Stergios Xrysikos zajedno s bratom ima restoran na rubu obližnjeg mjesta Oraiokastro. Tu se šuma spaja s gradom. Odmah iza terase restorana proteže se more mirisnih borova. No Xrysikos zna da ta idila predstavlja opasnost: „Bojimo se. Pokušavamo održavati šumu čistom. Ali opasnost postoji." On priča da svake godine sadi 20 do 30 stabala, ali kaže da su ekstremne temperature uzrokovale velike suše. U Langadasu, mjestu udaljenom samo 20 kilometara, zadnjih je dana izmjereno 47 stupnjeva. Već tjednima nije bilo kiše.

Jasno je: lokalne vlasti u Grčkoj trebaju pomoć. Pantelis Tsakiris, gradonačelnik Oraiokastra, sa zabrinutošću prati snimke vatrenih stihija na Rodosu i poluotoku Peloponezu te guste oblake dima iznad Atene.

Sve ga to podsjeća na katastrofu u Matiju iz 2018. godine. Tada je izgorio cijeli grad i poginulo je 102 ljudi. S obzirom na ozbiljnu opasnost od požara u njegovom gradu Tsakiris poziva građane na odgovornost i zalaže se za obrazovne programe o zaštiti klime i šume: „Svi mi moramo shvatiti da je šuma naš dom."

Oraiokastro je dobio 1,5 milijuna eura pomoći kako bi se opremio najnovijim tehničkim sredstvima. Od iduće godine koristit će se toplinske kamere i dronovi. No to nije dovoljno, kaže Tsakiris: „Hitno trebamo financijsku pomoć kako bismo održavali čistoću u šumi. Mi kao općina nismo u mogućnosti da pokupimo sve suhe grane." A to je, ističe on, bitan dio protupožarnih mjera.

Prevencija i ograničavanje štete

Grčka se nalazi u izvanrednom stanju. Ljudi počinju shvaćati što klimatska katastrofa znači za njihovu zemlju i njihove živote. Svakodnevno izbijaju novi požari – više od stotinu u roku od 24 sata. Za Takisa Grigorioua iz ekološke organizacije Greenpeace to ne predstavlja nikakvo iznenađenje, no s obzirom na aktualno stanje razočaran je europskom klimatskom politikom.

„Znanstvenici kažu da Europa mora smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 65 do 70 posto", kaže i ističe da dosadašnji cilj od 46 posto nije dovoljan. On predviđa: „Bit će češćih i još intenzivnijih požara. Dakle, veliki dio napora usmjeren je prema ispravnim pripremama", rekao je za DW.

Pri tome, smatra on, važni su intenzivna zaštita i održavanje grčkih šuma. Grigoriou kaže da dosadašnji napori nisu dovoljni. I zato se povećava opasnost od ljetnih požara. Osim toga, dodaje, vatrogasci hitno trebaju više vozila i bolje upravljanje: „Kod prethodnih požara smo uočili lošu komunikaciju i loš menadžment na višim razinama upravnih vlasti. To je dovodilo do strašnih posljedica."

Vrijeme je da se na vodeće pozicije imenuje na temelju stručnosti, a ne političkih motiva, zaključuje Takis Grigoriou.