Na prijedlog KUD-a "Družina" iz Paga, Gradsko vijeće Grada Paga donijelo je odluku o proglašenju 2021. godine Godinom "Paške robinje", pučke drame koja se u Pagu izvodi stoljećima. U toj prigodi izdat će se Monografija "Paške robinje".

Na sjednici Gradskog vijeća, Franći Bukša, gradski vijećnik i predsjednik KUD-a "Družina", rekao je kako je rad na monografiji počeo u rujnu prošle godine, a preko medija i na druge načine pozvalo se sve koji su bilo kada sudjelovali u izvođenju "Paške robinje" kako bi ih se uvrstilo u monografiju. U prigodi obilježavanja Godine "Paške robinje" članovi KUD-a "Družina" su na Dominikanskom trgu, u srednjovjekovnoj jezgri grada Paga, postavili ploču u spomen na 175. godina od prvog zapisa o "Paškoj robinji".

"Paška robinja" prvi puta se spominje u članku u "Zori Dalmatinskoj" iz 1846. godine. U tom članku navodi se kako je izvođenjem "Paške robinje" počinjao paški karneval. U najstarijim zapisima "Paška robinja" naziva se "Robinja" i "Robinjica", međutim posljednjih godina sve se češće koristi naziv "Paška robinja". Tema "Paške robinje" je otkup djevojke koju su, nakon Krbavske bitke 1493. godine, oteli Turci, a u potragu za njom krenuo je mladi Pažanin sa svojom pratnjom. Pažani su pronašli djevojku na tržnici roblja i nakon dugih, često i napetih pregovora s Turcima, uspjeli su je otkupiti. U trenutku otkupa dolazi do neočekivanog zapleta koji vodi početku karnevala. Naime, nakon što je otkupljena, djevojka, robinja, bježi i skriva se.

Izvođači "Paške robinje" su, često i uz pomoć publike, tražili djevojku, a kada bi je pronašli, zapjevali bi i dali bi znak za početak Paškog kola, što je bio i početak karnevala. No, s vremenom se prestalo izvoditi "Pašku robinju" na početku karnevala. Paški karneval već desetljećima počinje povorkom i primopredajom ključeva grada maškarama, što je simbolički prikaz preuzimanja vlasti za vrijeme karnevala. "Paška robinja" je izgubila značenje koje je nekada imala, ali je ostala dio karnevalskog programa.

U vrijeme kada je tekst "Paške robinje" prvi puta objavljen u listu "Zora dalmatinska" iz 1846. godine, smatralo se kako je "Paška robinja" dio znatno većeg dramskog djela kojeg su Pažani skratili i prilagodili izvođenju za vrijeme karnevala. Tekst "Paške robinje" objavljen je u knjizi Antuna Dobronića "Robinja Hanibala Lucića i muzičko dramska pučka gluma na Pagu" iz 1936. godine. Tekst "Paške robinje" izdan je i kao poseban otisak "Vjesnika" Etnografskog muzeja u Zagrebu 1936. godine, a 1968. godine Matica hrvatska ga je objavila u ediciji "Pet stoljeća hrvatske književnosti". Pučka drama "Paška robinja" nije više samo dio karnevalskih događanja, nego ima značenje važnog dijela naslijeđene kulturne baštine grada Paga.